Zapošljavanje u području računalnog vida

Sektor računalnog vida u Hrvatskoj ulazi u razdoblje zrelosti između 2026. i 2030. godine, prelazeći iz faze akademskih istraživanja u fazu industrijske primjene i hardverske integracije. Potaknuto Nacionalnim planom za razvoj umjetne inteligencije i strateškim IPCEI AI projektima, tržište rada doživljava snažnu bifurkaciju potražnje. S jedne strane, organizacije traže inženjerske lidere sposobne za optimizaciju i migraciju složenih vizualnih modela na rubne uređaje (edge computing), dok s druge strane raste potreba za stručnjacima koji razumiju složeni regulatorni okvir. U ovom novom ciklusu, zapošljavanje u području umjetne inteligencije više se ne oslanja isključivo na tehničku preciznost modela, već na ekonomiju inferencije – sposobnost uravnoteženja performansi, energetske učinkovitosti i stroge usklađenosti sa zakonodavstvom.

Regulatorno okruženje postalo je primarni pokretač strategija zapošljavanja. Puna primjena Akta o umjetnoj inteligenciji (EU AI Act) od kolovoza 2026. godine stvorila je hitnu potrebu za profilima koji mogu upravljati procesima ocjenjivanja sukladnosti za visokorizične sustave računalnog vida, poput onih u kritičnoj infrastrukturi, medicinskoj dijagnostici i biometrijskoj identifikaciji. Nadzor nad ovim sustavima u Hrvatskoj provode tijela poput Agencije za zaštitu osobnih podataka i nadležnih pravobraniteljstava, što znači da uloga voditelja usklađenosti umjetne inteligencije prestaje biti isključivo pravna funkcija i postaje ključni dio inženjerskog životnog ciklusa. Tvrtke sada zahtijevaju lidere koji mogu osigurati da su arhitekture računalnog vida usklađene sa standardima zaštite temeljnih prava već u fazi dizajna.

Struktura tržišta rada u ovom segmentu izrazito je koncentrirana. Kao glavno tehnološko i poslovno središte, Hrvatska bilježi najveću aktivnost u Zagrebu, gdje Fakultet elektrotehnike i računarstva (FER) te Sveučilišni računski centar Srce djeluju kao glavni generatori inovacija i stručnih kadrova. Inicijative poput europskog digitalnog inovacijskog huba CROBOHUB++ stvaraju most između akademskih resursa i privatnog sektora, olakšavajući transfer znanja prema malim i srednjim poduzećima. Iako je odljev senior stručnjaka u inozemstvo povijesno predstavljao strukturni rizik, pojava kapitalnih domaćih projekata, poput razvoja sustava za autonomna vozila i napredne robotike, stvara visokovrijedne alternative koje uspješno zadržavaju iskusne inženjere na lokalnom tržištu.

Dinamika ponude talenata zahtijeva prilagodbu poslodavaca novim tehnološkim paradigmama. Integracija računalnog vida u postojeće poslovne procese zahtijeva stručnjake koji posjeduju napredne vještine u obradi podataka, orkestraciji sustava i implementaciji suverenih temeljnih modela. Ovdje se računalni vid sve više isprepliće s područjima kao što su generativna umjetna inteligencija za sintezu vizualnih podataka i agentna umjetna inteligencija za autonomno donošenje odluka na temelju vizualnih ulaza. Zbog sve veće potrebe za obradom vizualnih podataka u stvarnom vremenu, raste potražnja za stručnjacima čije se kompetencije preklapaju s onima koje pokriva AI infrastruktura. Geografski gledano, dok Zagreb zadržava primat, Rijeka se ubrzano profilira kao sekundarno žarište, potaknuta testiranjima autonomnih vozila i fokusom na e-mobilnost. Uspjeh organizacija u razdoblju do 2030. godine ovisit će o njihovoj sposobnosti da privuku lidere koji mogu premostiti jaz između naprednih modela za strojno učenje i operativne, komercijalne stvarnosti.