Zapošljavanje stručnjaka za generativnu umjetnu inteligenciju

Tržište rada za generativnu umjetnu inteligenciju u Hrvatskoj ulazi u fazu duboke operativne integracije, prelazeći iz razdoblja stihijskog eksperimentiranja u strukturirani strateški razvoj. Iako više od 60 posto zaposlenika individualno koristi alate generativne umjetne inteligencije, tek 13 posto hrvatskih poduzeća ima definiranu strategiju za njezinu primjenu. Ovaj raskorak između masovnog individualnog prihvaćanja i nedostatne organizacijske spremnosti stvara snažnu potražnju za liderima koji mogu premostiti taj jaz. U razdoblju do 2030. godine, fokus se pomiče s osnovnog razvoja modela na multidisciplinarno upravljanje, zahtijevajući stručnjake koji razumiju složene sustave i mogu voditi hibridne timove ljudi i strojeva. U tom kontekstu, praćenje trendova zapošljavanja u generativnoj AI i strateško zapošljavanje stručnjaka za umjetnu inteligenciju postaju ključni prioriteti za održavanje konkurentnosti.

Regulatorno okruženje predstavlja najsnažniji katalizator promjena u strukturi zapošljavanja. Stupanje na snagu Akta o umjetnoj inteligenciji Europske unije (EU AI Act) u kolovozu 2026. godine transformira tržište, uvodeći stroge obveze za sustave visokog rizika. Hrvatska poduzeća, pod nadzorom Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te drugih regulatornih tijela, prisiljena su integrirati funkcije usklađenosti u svoje osnovne operacije. To je rezultiralo naglim porastom potražnje za profilima poput stručnjaka za upravljanje umjetnom inteligencijom (AI Governance) i etičku evaluaciju sustava. Nepoštivanje regulatornih okvira nosi značajne financijske i reputacijske rizike, čime ove uloge postaju kritične za kontinuitet poslovanja i zahtijevaju izravnu komunikaciju s upravama kompanija.

Struktura poslodavaca u Hrvatskoj odražava specifičnosti lokalnog tržišta, gdje dominira nekoliko velikih sustavnih poduzeća u telekomunikacijskom i financijskom sektoru, uz snažan doprinos proizvodnih kompanija i agilnog ICT sektora koji intenzivno ulažu u AI infrastrukturu. Zagreb predstavlja primarno središte za potragu za izvršnim kadrovima u Hrvatskoj u ovom segmentu, okupljajući najveću koncentraciju talenata, korporativnih sjedišta i akademskih institucija. Istodobno, tržište u Splitu bilježi rastući značaj kroz integraciju AI rješenja u turističku industriju i prateće usluge, dok Rijeka i Osijek razvijaju regionalne tehnološke hubove. Unatoč razvoju ovih centara, dostupnost visoko kvalificiranih stručnjaka ostaje ograničena, što potiče kompanije na strateška preuzimanja manjih timova i intenzivniju suradnju s akademskom zajednicom.

Ponuda talenata suočava se s kroničnim deficitom, pri čemu više od 70 posto poslodavaca prijavljuje poteškoće pri zapošljavanju adekvatnih kadrova. Demografski trendovi i emigracija dodatno sužavaju bazu, dok visokoobrazovne institucije ne uspijevaju dovoljno brzo odgovoriti na potrebe tržišta. Zbog toga organizacije sve više traže specijalizirane tehničke profile, uključujući primijenjene znanstvenike, stručnjake za strojno učenje, LLM inženjere i stručnjake za integraciju, ali i lidere sposobne za implementaciju naprednih koncepata poput onih koji uključuju agentičku umjetnu inteligenciju. Kako bi prevladale ove izazove, vodeće kompanije oslanjaju se na ciljanu potragu za izvršnim stručnjacima u području generativne umjetne inteligencije radi privlačenja rijetkih stručnjaka koji posjeduju i tehničku dubinu i strateško poslovno razumijevanje.