Potraga za izvršnim kadrom u području regulatorne usklađenosti

Hrvatsko tržište financijskih i profesionalnih usluga u 2026. godini obilježeno je intenzivnim regulatornim ciklusom koji je funkciju usklađenosti transformirao iz administrativne podrške u strateški prioritet uprava. Usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije i proaktivan nadzor ključnih tijela, poput Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) i Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), zahtijevaju novu generaciju stručnjaka. Današnje tržište traži lidere koji spajaju pravnu ekspertizu s dubokim razumijevanjem tehnoloških i operativnih rizika, sposobne osigurati dokazivo upravljanje u stvarnom vremenu.

Jedan od najznačajnijih pokretača zapošljavanja u razdoblju do 2030. godine je implementacija Direktive EU 2023/970 o transparentnosti plaća, s krajnjim rokom u lipnju 2026. godine. Ova regulativa donosi obvezu javnog iskazivanja raspona plaća i redovitog izvještavanja o razlikama u plaćama za poslodavce s više od 100 zaposlenika. Posljedično, raste potražnja za stručnjacima koji mogu integrirati radno-pravnu usklađenost s korporativnim upravljanjem. Istovremeno, nova Direktiva EU 2026/470 sužava obvezu izvještavanja o održivosti na poduzeća s više od 1000 zaposlenika i prihodima iznad 450 milijuna eura, čime se fokus potražnje za ESG stručnjacima prebacuje na najveće sustave koji uspostavljaju interna tijela za nefinancijsko izvještavanje.

U bankarskom sektoru, koji je visoko integriran u europsko tržište s više od 90 posto stranog vlasništva, regulatorna složenost kontinuirano raste. Poseban pritisak stvara Hanfin Pravilnik iz siječnja 2026. godine koji regulira pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Zahtjev da funkcije savjetovanja obavljaju isključivo ovlaštene osobe s priznatim kvalifikacijama i upisom u registar stvorio je usko grlo na tržištu rada. Ova dinamika usko je povezana uz zapošljavanje stručnjaka za financijski kriminal, budući da se zahtjevi za sprječavanje pranja novca (AML) i financiranja terorizma u digitalnom okruženju znatno pooštravaju.

Ponuda talenata u Hrvatskoj suočava se s demografskim pritiscima i niskom stopom nezaposlenosti koja se stabilizirala na oko 5,5 posto. Nedostatak kvalificirane radne snage potiče snažan rast naknada u privatnom sektoru, posebno unutar financijskih institucija gdje stručnjaci za usklađenost ostvaruju značajne varijabilne bonuse vezane uz ostvarenje ciljeva. Za razliku od javnog sektora koji se oslanja na fiksni sustav koeficijenata, privatni sektor koristi fleksibilnije modele nagrađivanja kako bi privukao rijetke talente, što detaljnije prati naš vodič kroz plaće.

Geografski, potražnja je izrazito koncentrirana. Zagreb, kao financijsko i regulatorno središte, generira najveću potrebu za pozicijama poput voditelja usklađenosti, nudeći pritom 20 do 30 posto više razine plaća u odnosu na nacionalni prosjek. S druge strane, regionalni centri razvijaju specifične niše; Rijeka bilježi rast u području carinske i trgovinske usklađenosti, dok obalni gradovi poput Splita traže stručnjake za regulatorne zahtjeve u turizmu i zaštiti potrošača.

Gledajući prema 2030. godini, sposobnost organizacija da privuku i zadrže vrhunske stručnjake ovisit će o mogućnostima profesionalnog razvoja u sve složenijem okruženju. Digitalizacija nadzornih procesa i povećana ulaganja u kibernetičku sigurnost, potpomognuta europskim fondovima, zahtijevat će od svakog službenika za usklađenost visoku razinu analitičkih vještina i tehnološke pismenosti.