Zapošljavanje investicijskih timova u fondovima rizičnog kapitala

Ekosustav rizičnog kapitala u Hrvatskoj ulazi u razdoblje zrelosti i institucionalizacije, s jasnim prelaskom sa špekulativnog rasta na operativno stvaranje vrijednosti. Ulaskom u 2026. godinu, tržište bilježi pojačanu aktivnost potaknutu uspješnim prikupljanjem kapitala tijekom prethodne godine te snažnom podrškom institucionalnih programa poput Hrvatske inicijative za ulaganje rizičnog kapitala 2 (CVCi2) i CROGIP-a. Za lidere koji oblikuju sektor financijskih i profesionalnih usluga, fokus se pomiče s pukog pronalaženja prilika na izgradnju investicijskih timova sposobnih za dubinsku tehnološku analizu i vođenje portfeljnih tvrtki prema profitabilnosti.

Regulatorni okvir, pod nadzorom HANFA-e i definiran Zakonom o alternativnim investicijskim fondovima, postaje sve složeniji. Usklađivanje s europskim standardima, uključujući ESG vrednovanje i strože zahtjeve za planove oporavka, transformiralo je funkciju usklađenosti iz administrativne obveze u stratešku prednost. Investicijski timovi sada zahtijevaju stručnjake koji razumiju mehanizme sufinanciranja putem europskih fondova, posebice instrumenta InvestEU, te koji mogu strukturirati složene transakcije s višestrukim izvorima financiranja.

Struktura hrvatskog VC tržišta karakterizirana je djelovanjem nekoliko ključnih domaćih i regionalnih fondova koji upravljaju kapitalom u rasponu do 80 milijuna eura. Igrači poput Fil Rouge Capitala, AYMO Venturesa i novoosnovanog Nvision Venturesa usmjeravaju svoja ulaganja prema rješenjima s potencijalom globalnog skaliranja. Strateški sektori za razdoblje do 2030. godine obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, zdravstvene tehnologije, kibernetičku sigurnost i deep-tech. Ova specijalizacija izravno utječe na zapošljavanje u fondovima rizičnog kapitala, stvarajući potražnju za profesionalcima koji spajaju financijsku ekspertizu s dubokim razumijevanjem komercijalizacijskog potencijala znanstvenih rješenja.

Ponuda talenata suočava se sa strukturnim izazovima. Iako tehnički i ekonomski fakulteti u Zagrebu, Splitu i Osijeku generiraju kvalitetan kadar, postoji očit manjak iskusnih profesionalaca s uskim profilom znanja iz VC sektora. Analizirajući pregled tržišta talenata, vidljivo je da fondovi sve više traže povratnike iz inozemstva – iskusne stručnjake koji donose međunarodne prakse i mreže kontakata. Vještine u procjeni AI-startupa i primjeni AI alata u analizi portfelja postaju ključni diferencijator pri odabiru viših investicijskih menadžera i partnera. Praćenje ovih promjena ključno je za razumijevanje širih trendova zapošljavanja u industriji.

Geografski, aktivnost je snažno koncentrirana. Zagreb dominira kao primarno središte s rezultatima koji dosežu 94,6 posto prosjeka EU-a u pokazateljima znanja i inovacija, dok se Split profilira kao sekundarni hub za tehnološke startupe. Za fondove koji provode potragu za izvršnim kadrovima u Hrvatskoj, struktura naknada evoluira. Uz osnovnu plaću, ukupni kompenzacijski paketi sve se više oslanjaju na varijabilne bonuse vezane uz uspješnost ulaganja i sudjelovanje u dobiti (carried interest), čime se interesi investicijskih timova dugoročno usklađuju s povratima fonda i očekivanjima ulagača. Razumijevanje naknada za usluge posredovanja pri zapošljavanju pomaže fondovima u optimalnom planiranju budžeta za akviziciju ključnih talenata.