Zapošljavanje u području sigurnih komunikacija

Hrvatsko tržište sigurnih komunikacija ulazi u razdoblje ubrzane transformacije, potaknuto prelaskom s preporučenih praksi na stroge regulatorne obveze. U 2026. godini, zaštita kritične infrastrukture i digitalnog suvereniteta više nije isključivo tehnološko pitanje, već primarni strateški prioritet uprava. Za organizacije unutar šireg okvira zapošljavanja u obrambenom sektoru i telekomunikacija, ovaj pomak predstavlja složen izazov u privlačenju talenata. Nedostatak stručnjaka sposobnih za navigaciju između naslijeđenih sustava i modernih, kriptografski zaštićenih arhitektura stvorio je okruženje u kojem je ljudski kapital ključna odrednica operativne otpornosti.

Regulatorni okvir, definiran Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti i implementacijom NIS2 Direktive, iz temelja je promijenio dinamiku tržišta. S decentraliziranim nadzorom koji uključuje NCSC-HR, HAKOM i financijske regulatore, kategorizirani subjekti suočavaju se s obvezom kontinuiranog upravljanja rizicima i prijavljivanja incidenata putem nacionalne platforme PiXi. Najznačajnija implikacija za tržište rada jest osobna odgovornost upravljačkih tijela za propuste u kibernetičkoj sigurnosti. To generira hitnu potražnju za direktorima informacijske sigurnosti (CISO) i članovima uprava s dubokim razumijevanjem kibernetičkih rizika. Praćenje ovih promjena kroz trendove zapošljavanja u sigurnim komunikacijama ključno je za pravovremeno usklađivanje s regulatornim rokovima.

Strukturu hrvatskog tržišta karakterizira koncentracija u telekomunikacijskom segmentu, gdje dominiraju veliki integrirani pružatelji usluga i operateri kritične infrastrukture, uz rastući ekosustav specijaliziranih pružatelja upravljanih sigurnosnih usluga (MSSP). Sektor zdravstva, bankarstva i javne uprave kontinuirano generira potražnju za naprednim rješenjima. U takvom okruženju, organizacije moraju pažljivo planirati kako zaposliti stručnjake za sigurne komunikacije, osobito kada se natječu za deficitarne profile s međunarodnim dobavljačima i brzorastućim domaćim tehnološkim tvrtkama.

Tržište rada obilježeno je snažnim pritiskom na kompenzacijske pakete i mobilnost talenata. Odljev kvalificiranih stručnjaka u inozemstvo, posebice onih s diplomama vodećih tehničkih fakulteta poput FER-a, RITEH-a i FESB-a, stvara manjak senior kadrova s iskustvom u kriptografiji i sigurnosnoj arhitekturi. Za najdeficitarnije uloge, očekuje se rast plaća u rasponu od 15 do 25 posto u razdoblju do 2030. godine. Ovaj pritisak posebno je izražen kada je u pitanju zapošljavanje inženjera za sigurne komunikacije, gdje poslodavci moraju nuditi konkurentne uvjete kako bi zadržali stručnjake s traženim certifikatima i specifičnim tehničkim znanjima.

Geografski, Zagreb predstavlja neupitno središte s oko 60 posto ukupne potražnje, okupljajući sjedišta ključnih institucija i korporacija. Međutim, sekundarni centri poput Rijeke, Splita i Osijeka bilježe rast, potaknut razvojem tehnoloških parkova i potrebama specifičnih industrija poput pomorstva i turizma. Uspješno pozicioniranje na ovom tržištu zahtijeva duboko razumijevanje lokalnih specifičnosti, što pružaju specijalizirane usluge pronalaska izvršnih rukovoditelja u Hrvatskoj. Kako se prijetnje razvijaju, potreba za integracijom sigurnih komunikacija sa srodnim domenama potiče potražnju za multidisciplinarnim timovima, usko se vežući uz zapošljavanje za misijske sustave i C4ISR.