Zvornički prijelaz na Drini bilježi rekordni teretni promet. Fond logističkih stručnjaka sve je manji.

Zvornik ima jednopojasni most na Drini koji dnevno propusti otprilike 500 komercijalnih kamiona. Drvo, automobilske komponente i poljoprivredna roba prelaze koridor E761 između Bosne i Hercegovine i Srbije u količinama koje se približavaju razinama prije pandemije. Po svakom mjerilu propusnosti, prijelaz je opterećen. Po svakom mjerilu stručnih kadrova, radna snaga koja ga pokreće sve je rjeđa.

Općina je od 2013. izgubila 22 % radno sposobnog stanovništva. Licencirani carinski posrednici funkcionalno imaju stopu nezaposlenosti od nula posto, a brokerske tvrtke prijavljuju slobodna radna mjesta koja ostaju nepopunjena šest do devet mjeseci. ADR-certificirani vozači ostvaruju premije od 40 do 50 % iznad standardnih plaća, a čak ni tada iskusni operateri ne ostaju — odlaze kod austrijskih i hrvatskih poslodavaca koji nude višestruke iznose lokalne kompenzacije. Zvornički logistički sektor uhvaćen je u proturječju: teret se nastavlja kretati, ali ljudi koji ga prevoze nestaju.

U nastavku slijedi terenska analiza sila koje oblikuju ovo tržište — gdje su najdublji deficiti u zapošljavanju, koliko koštaju u gospodarstvu na graničnom prijelazu koje ovisi o brzini i certifikaciji te što organizacije koje posluju na koridoru Drine trebaju razumjeti prije nego što naprave sljedeće zapošljavanje na višoj razini.

Tranzitna točka, a ne logistički klaster

Zvornik se često opisuje kao logistički centar. Taj opis preuveličava stvarno stanje na terenu. Općina ima između 45 i 60 registriranih prijevozničkih i logističkih poduzeća, prema podacima registra Privredne komore Republike Srpske iz kraja 2024. Od toga, 78 % zapošljava manje od deset radnika. Prosječna veličina tvrtke iznosi 4,3 zaposlenika.

Ovo nije klaster ni u jednom operativnom smislu. Ne postoji integrirani logistički park. Skladištenje je pretežno malog obujma, vođeno od vlasnika, površine manje od 500 četvornih metara. Sedamdeset posto raspoloživog skladišnog prostora nema automatizirane sustave upravljanja zalihama niti kontrolu temperature, što ga čini neprimjenjivim za farmaceutske proizvode, elektroniku ili bilo koji teret koji zahtijeva hladni lanac. Fizička infrastruktura oko Carinskog terminala obuhvaća 4,2 hektara s 3.500 četvornih metara carinskog skladišnog prostora i osnovnim objektima za inspekciju vozila. Služi svojoj svrsi. Ne privlači ulaganja.

Usporedba je ključna. Na sličnim graničnim prijelazima u EU, poput Horgoša na srpsko-mađarskoj granici, logistički ekosustavi konsolidirali su se u integrirane pružatelje 3PL usluga s velikim skladišnim kapacitetima i digitalnim carinskim platformama. Zvornik nije slijedio taj put. Sektor ostaje fragmentiran na mikropoduzeća koja propuštaju velike količine tereta kroz ograničenu infrastrukturu. Propusnost je visoka. Dodana vrijednost je niska.

Za organizacije koje procjenjuju proizvodnja, ova je razlika ključna. Količine tereta upućuju na priliku. Struktura poslodavaca sugerira tržište koje još nije izgradilo operativnu sofisticiranost potrebnu za privlačenje i zadržavanje viših logističkih stručnjaka.

Usko grlo na mostu i njegove posljedice za stručne kadrove

Most na Drini jednopojasna je konstrukcija izgrađena 1984. godine. Gornja granica kapaciteta iznosi otprilike 600 kamiona dnevno. Tijekom vršnih sezona izvoza poljoprivrednih proizvoda prosječna vremena čekanja komercijalnih vozila dosežu četiri do šest sati, prema Izvješću o učinkovitosti graničnih prijelaza Uprave za neizravno oporezivanje za 2023. godinu.

EU financiranje sada rješava dio tog ograničenja. Program Regionalne balkanske prometne mreže dodijelio je 12,7 milijuna eura za modernizaciju zvorničkog graničnog prijelaza (https://neighbourhood-enlargement.ec.europa.eu/enlargement-policy/bosnia-and-herzegovina_en), uključujući sustave upravljanja redovima čekanja i proširene carinske inspekcijske pozicije. Predviđeni završetak je krajem 2026. Ako se projekt isporuči prema planu, vremena prelaska trebala bi se smanjiti za procijenjenih 40 %, čime bi prijelaz mogao privući teretni promet koji se trenutno usmjerava kroz prijelaz Šamac na savskom koridoru.

Zašto sama infrastruktura neće riješiti problem

Brža obrada stvara potražnju za više stručnjaka za carinjenje. Modernizacijski program proširit će inspekcijski kapacitet, no općina već sada ne može popuniti carinske i usklađivačke uloge potrebne za vođenje postojećih operacija. Smanjenje čekanja s četiri sata na dva i pol sata čini prijelaz privlačnijim za prijevoznike, ali nimalo ne pridonosi stvaranju licenciranih carinskih agenata, ASYCUDA-obučenih deklaranata i dvojezičnih voditelja lanca opskrbe potrebnih za obradu dodatnog volumena.

Upravo je to analitička srž zvorničkog izazova u zapošljavanju. Kapitalna ulaganja premašila su ulaganja u ljudski kapital. 12,7 milijuna eura za graničnu infrastrukturu stići će na tržište gdje prosječno specijalizirano logističko radno mjesto ostaje nepopunjeno 89 dana — gotovo dvostruko više od 45-dnevnog prosjeka za opće administrativne uloge u istoj regiji. Usko grlo se pomiče s betona i čelika na ljude i certifikacije.

Nijedan drugi most niti obilaznica nema osigurano financiranje nakon 2028. To znači da će kapacitet ostati ograničen čak i nakon proširenja terminala, čime se dodatni pritisak stavlja na učinkovitost svakog prelaska. A učinkovitost je, u ovom kontekstu, izravna funkcija razine vještina radne snage koja upravlja terminalom.

Gdje su deficiti stručnih kadrova najizraženiji

Zavod za zapošljavanje Republike Srpske zabilježio je 127 aktivnih slobodnih radnih mjesta u sektoru prijevoza, skladištenja i logistike za Zvornik u trećem tromjesečju 2024. Ta brojka predstavlja rast od 34 % u odnosu na prethodnu godinu. Tri kategorije uloga čine najdublje nedostatke.

Licencirani carinski posrednici

Licencirani carinski agenti u graničnoj regiji Drine funkcionalno su na punoj zaposlenosti. Nezaposlenost među certificiranim posrednicima ispod je 1 %. Slobodna radna mjesta za ovu ulogu obično ostaju otvorena šest do devet mjeseci, a uzroci su dva kumulativna čimbenika: stopa prolaznosti na licencijskom ispitu ITA BiH iznosi samo 42 %, a oni koji se kvalificiraju emigriraju na tržišta EU gdje njihovo poznavanje balkanskih trgovinskih ruta donosi znatno višu kompenzaciju.

Otprilike 15 licenciranih carinskih agenata ima urede u krugu od dva kilometra od graničnog terminala. Te operacije rade s minimalnim kapacitetima. Gubitak čak i jednog iskusnog deklaranta zbog emigracije prisiljava tvrtku na preraspodjelu opterećenja na tim koji je i dotad radio na gornjoj granici kapaciteta. Priljev zamjena je uzak. Kandidati koji ne polože licencijski ispit iz prvog pokušaja često ga više ne ponavljaju.

Uvođenje sustava ASYCUDA World dodatno je pogoršalo izazov. Tvrtke s kapitalom za ulaganje u EDI integraciju prijavljuju 30 % brže carinjenje. Tvrtke ovisne o procesima temeljenim na papiru suočavaju se s kompresijom marži. Jaz u digitalnim vještinama u carinjenju i usklađenosti nije budući problem — on već sada dijeli tržište na tvrtke koje se mogu prilagoditi i one koje ne mogu.

ADR-certificirani vozači teških teretnih vozila

Manjak vozača certificiranih za prijevoz opasnih materijala prema Europskom sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasne robe (ADR) ozbiljan je diljem Zapadnog Balkana. U Zvorniku, srednje veliki prijevoznici izvješćuju da ADR-certificirani vozači ostvaruju premije od 40 do 50 % iznad standardnih vozačkih plaća. Prema podacima o mobilnosti koje navodi Centar za istraživanje i kreiranje politika, obrasci usklađeni s odlaskom iskusnih vozača u austrijske logističke tvrtke promatrani su u cijelom sektoru tijekom 2023. i 2024. Neke su tvrtke restrukturirale rute kako bi u potpunosti izbjegle ADR teret — radije nego da se natječu za vozače koje ne mogu zadržati.

Aktivni fond kandidata za ovu ulogu sastoji se pretežno od novoosposobljenih vozača koji nemaju ADR certifikat. Iskusni vozači s desetljećem ili više staža zadržavaju se putem neformalnih aranžmana lojalnosti i mijenjaju poslodavca gotovo isključivo putem izravnog preotimanja. OECD-ov Međunarodni prometni forum opisao je nedostatak vozača kamiona na Zapadnom Balkanu kao sistemski u svojoj procjeni za 2024.

Voditelji lanca opskrbe za prekogranično poslovanje

Procjenjuje se da fond stručnjaka sa stvarnim iskustvom u prekograničnoj logistici Srbija-BiH u Republici Srpskoj obuhvaća manje od 50 pojedinaca. Ti su kandidati zaposleni u trenutnim tvrtkama ili djeluju kao neovisni konzultanti. Aktivni portali za zapošljavanje koji pokrivaju entitet prikazuju manje od pet relevantnih slobodnih radnih mjesta na višoj logističkoj razini mjesečno, što ukazuje i na nisku fluktuaciju i na visoku netransparentnost tržišta.

Pretraga za dvojezičnim voditeljem lanca opskrbe s pet ili više godina prekograničnog balkanskog iskustva nije konvencionalan proces zapošljavanja. To je izazov izravne identifikacije kandidata na tržištu gdje se kandidati ne prijavljuju, ne pojavljuju na portalima za zapošljavanje i poznati su primarno kroz profesionalne mreže.

Trošak neuspjeha u popunjavanju ovih uloga nadilazi samo slobodno radno mjesto. Kada pretraga stagnira, organizacije dijele odgovornosti između lokacija ili ih prenose na podizvođače, čime fragmentiraju odgovornost u regulatornom okruženju gdje jedna pogreška u dokumentaciji može odgoditi čitav konvoj.

Zamka kompenzacije: zašto lokalne plaće ne mogu konkurirati

Kompenzacija u zvorničkom logističkom sektoru nalazi se na dnu regionalne piramide u kojoj svaki korak naviše nudi multipliciranje.

Viši voditelj za carinjenje i usklađenost u Zvorniku zarađuje između 1.430 i 1.940 eura mjesečno. Isti profil u Beogradu zarađuje 3.500 do 5.000 eura. U Zagrebu multiplikator doseže tri do četiri puta u odnosu na zvorničke razine, uz dodatnu privlačnost EU radnopravne zaštite i schengenske mobilnosti.

Na izvršnoj razini, direktor logistike koji nadzire prekogranične operacije u Zvorniku može očekivati 3.070 do 4.350 eura mjesečno. Regionalni COO ili generalni direktor odgovoran za višedržavne operacije doseže 4.090 do 6.140 eura na vrhu lokalnog raspona. Te brojke proizlaze iz referentnih vrijednosti kompenzacija za jugoistočnu Europu objavljenih 2024. od tvrtki uključujući Amrop i Morgan Philips Group.

Strukturni problem nije u tome što zvorničke tvrtke odbijaju plaćati više. Problem je u tome što valutni odbor Bosne i Hercegovine veže BAM uz euro, uvozeći inflaciju eurozone bez monetarne fleksibilnosti. Logističke marže se komprimiraju kako rastu ulazni troškovi. Zahtjevi za plaćama rastu kako bi se uskladili s ponudom susjednih tržišta rada u EU i zemljama kandidatkinjama. Jaz između onoga što zvorničke tvrtke mogu platiti i onoga što kandidati mogu zaraditi drugdje ne smanjuje se. Najbrže raste na razini specijalista u sredini karijere — upravo na stupnju stažiranosti na kojem carinski posrednici i voditelji lanca opskrbe nose nezamjenjivo institucionalno znanje.

Upravo taj mehanizam stoji iza podataka o emigraciji. Zvornički gubitak od 22 % radno sposobnog stanovništva od 2013. nije ravnomjerno raspoređen. Koncentriran je među certificiranim i iskusnim stručnjacima.

Za organizacije kojima je potrebno usporediti naknade s regionalnim konkurentima prije davanja ponude, relevantna usporedba nije Zvornik naspram Banja Luke. Relevantna usporedba je Zvornik naspram Zagreba, Zvornik naspram Beograda i Zvornik naspram Beča. To je kalkulacija koju provodi svaki kvalificirani kandidat.

Tržište s 90 % pasivnih kandidata zahtijeva drugačiju metodu potrage

Omjeri pasivnih kandidata u zvorničkom logističkom sektoru ekstremni su čak i prema standardima tržišta Executive Search.

Licencirani carinski posrednici: 90 do 95 % pasivnih. Praktično nijedan kvalificirani kandidat ne traži objavljeno radno mjesto. ADR-certificirani vozači: 80 % pasivnih, pri čemu iskusni operateri mijenjaju poslodavca isključivo putem izravnog preotimanja. Voditelji lanca opskrbe: 75 % pasivnih, unutar fonda toliko malog da odnosi i reputacija određuju kretanje, a ne oglasi za posao.

Tržišta aktivnih kandidata postoje samo na početnoj razini. Skladišni radnici, administrativni asistenti i vozači bez ADR certifikata pokazuju obrasce aktivne prijave od 60 do 70 %. Za svaku ulogu koja zahtijeva licencu, certifikaciju ili pet ili više godina prekograničnog iskustva, tradicionalni pristup zapošljavanju — objava slobodnog radnog mjesta i čekanje prijava — doseže, u najboljem slučaju, 10 % održivog fonda kandidata.

To ima izravnu implikaciju za način na koji bi se Izvršno traženje za vodeće i specijalističke uloge trebalo strukturirati na ovom tržištu. Angažirana tvrtka za Izvršno traženje koja koristi model objave i čekanja imat će lošije rezultate od tvrtke koja mapira cjelokupni fond stručnjaka, identificira kandidate prema certifikaciji i poslodavcu te im pristupa izravno. Razlika nije marginalna. Na tržištu gdje 90 % carinskih posrednika nikada neće vidjeti oglas za posao, razlika između dviju metoda jest razlika između šestomjesečnog nepopunjenog mjesta i šestotjednog plasmana.

Netransparentnost tržišta dodatno pogoršava izazov. Manje od pet relevantnih viših logističkih slobodnih radnih mjesta pojavljuje se na BiH portalima za zapošljavanje mjesečno za čitav entitet Republike Srpske. To nije signal da je potražnja niska. To je signal da se zapošljavanje provodi kroz mreže, preporuke i izravne pristupe. Organizacije koje nisu upoznate s metodama identifikacije pasivnih kandidata na ovakvim tržištima sustavno podcjenjuju razloge neuspjeha svojih pretraga.

Paradoks fragmentacije

Evo što agregirani podaci prikrivaju. Zvornički granični prijelaz približava se rekordnim komercijalnim volumenima. EU ulaže 12,7 milijuna eura u modernizaciju. BiH ima status kandidata za EU. Na papiru, uvjeti za rast logističkog sektora povoljniji su nego u posljednjem desetljeću.

No sektor se nije konsolidirao. Prosječna tvrtka zapošljava 4,3 zaposlenika. Ne postoji vodeći 3PL pružatelj usluga. Međunarodni špediteri poput Kuehne+Nagel i DHL Global Forwarding ne održavaju samostalne podružnice u Zvorniku — angažiraju lokalne agencije za završno carinjenje. Skladištenje ostaje ispod optimalne veličine i neautomatizirano.

Izvorna analitička tvrdnja koju ti dokazi podupiru glasi: infrastrukturna ograničenja Zvornika nisu samo usporila rast logistike — strukturno su spriječila sektor da preraste fazu mikro-poduzeća. Jednopojasni most ograničen na 600 kamiona dnevno, u kombinaciji s vremenom čekanja od četiri do šest sati, čini ulaganja u primjereno skladištenje, digitalne sustave i vodeće kadrovske pozicije iracionalnim za bilo koju pojedinačnu tvrtku. Nijedna tvrtka neće graditi automatizirano skladište od 5.000 četvornih metara kada ga most ne može pouzdano opskrbljivati. Nijedna tvrtka neće zaposliti direktora logistike s plaćom od 5.000 eura mjesečno dok joj se flota sastoji od osam kamiona.

Proširenje terminala vrijedno 12,7 milijuna eura moglo bi početi razbijati taj ciklus. No implikacija za stručne kadrove je jasna: kada se infrastruktura poboljša, potražnja za višim logističkim stručnjacima naglo će porasti na tržištu koje već sada ne može popuniti te uloge pri trenutnim volumenima. Organizacije koje čekaju završetak modernizacije da bi započele svoju kadrovsku strategiju naći će se u natjecanju za istih 50 voditelja lanca opskrbe i 15 licenciranih carinskih agenata koji su potrebni svakoj drugoj tvrtki na koridoru.

Prozor za izgradnju kadrovskog potencijala na ovom tržištu otvoren je sada — ne kad se nadograđeni terminal otvori.

Što to znači za čelnike zapošljavanja na koridoru Drine

Zvornik nije tržište na kojemu konvencionalno zapošljavanje funkcionira na specijalističkoj ili višoj razini. Kombinacija nezaposlenosti blizu nule među certificiranim stručnjacima, ekstremnih omjera pasivnosti, agresivne emigracije na tržišta rada EU i kompenzacijske strukture koja ne može parirati regionalnim konkurentima stvara okruženje u kojem i brzina i metoda određuju ishode.

Pretraga carinskog posrednika na ovom tržištu koja se oslanja na objave na portalima za zapošljavanje vratit će novoosposobljene kandidate koji možda neće položiti licencijski ispit te iskusne stručnjake koje su već kontaktirale tri druge tvrtke. Pretraga voditelja lanca opskrbe provedena bez izravne identifikacije fonda od manje od 50 kandidata stagnirat će. Trošak produljenog nepopunjenog mjesta ili pogrešnog zapošljavanja u logističkoj operaciji na graničnom prijelazu mjeri se kašnjenjima konvoja, izloženošću regulatornom riziku i gubitkom ugovora o rutama.

Pristup tvrtke KiTalent tržištima poput koridora Drine osmišljen je upravo za ovakav profil kandidata. AI-pogonjeno mapiranje stručnjaka identificira licencirane, certificirane i iskusne profesionalce koji nisu vidljivi ni na jednom portalu za zapošljavanje. Izravni headhunting doseže 90 % carinskih posrednika i 80 % ADR-iskusnih operatera koji nikada neće odgovoriti na objavljeno slobodno radno mjesto. Kandidati spremni za razgovor isporučuju se unutar 7 do 10 dana, uz punu transparentnost procesa i tjedno izvješćivanje. Na tržištu ovoliko malom i netransparentnom, ta brzina i preciznost razlika su između popunjavanja ključne uloge i promatranja kako ostaje otvorena devet mjeseci.

Rizik kontraponude na tržištu s ovom razinom oskudice izrazit je. Kandidati koje kontaktira konkurent dobit će ponude za zadržavanje od trenutnog poslodavca. Proces potrage koji ne predviđa i ne priprema se za tu dinamiku izgubit će kandidate u fazi ponude iznova i iznova. Stopa zadržavanja kandidata od 96 % nakon jedne godine u KiTalentu odražava metodologiju koja uzima u obzir te dinamike od prvog razgovora s kandidatom, a ne kao naknadnu misao u trenutku ponude.

Za organizacije koje zapošljavaju voditelje u područjima carine, lanca opskrbe ili upravljanja voznim parkom duž koridora Bosna-Srbija — gdje se kvalificirani fond stručnjaka broji u desecima, a ne u stotinama, i gdje je svaki kandidat već zaposlen — započnite razgovor s našim timom za Executive Search o tome kako identificiramo i osiguravamo stručnjake koje ovo tržište ne može otkriti konvencionalnim kanalima.

Često postavljana pitanja

Zašto je toliko teško zaposliti licencirane carinske posrednike u Zvorniku?

Poteškoća proizlazi iz dva kumulativna čimbenika. Licencijski ispit ITA BiH ima stopu prolaznosti od samo 42 %, čime se ograničava priljev novoosposobljenih agenata. Istodobno, licencirani posrednici koji se kvalificiraju emigriraju na tržišta EU gdje je kompenzacija tri do četiri puta veća. Nezaposlenost među certificiranim carinskim posrednicima u regiji Drine praktično je nula. To znači da je 90 do 95 % održivih kandidata pasivno — već zaposleno i ne prati portale za zapošljavanje. Popunjavanje ovih uloga zahtijeva izravnu identifikaciju i lov na talente, a ne oglašavanje slobodnih radnih mjesta, koje doseže manje od 10 % kvalificiranog fonda.

Koliko zarađuju logistički stručnjaci u Zvorniku u usporedbi s Beogradom ili Zagrebom?

Viši voditelj za carinjenje i usklađenost u Zvorniku zarađuje otprilike 1.430 do 1.940 eura mjesečno. Isti profil u Beogradu ostvaruje 3.500 do 5.000 eura, što predstavlja premiju od 60 do 80 %. Zagreb nudi tri do četiri puta veću kompenzaciju u odnosu na Zvornik, uz dodatnu prednost EU radnopravne zaštite i schengenske mobilnosti. Na izvršnoj razini, direktor logistike u Zvorniku zarađuje 3.070 do 4.350 eura mjesečno, dok regionalna COO uloga može dosegnuti 4.090 do 6.140 eura na vrhu lokalnog raspona. Ti jazovi pokreću trajnu emigraciju iskusnih stručnjaka.

Kako će modernizacija graničnog prijelaza financirana od EU utjecati na zvorničko logističko tržište?

Ulaganje od 12,7 milijuna eura u okviru Regionalne balkanske prometne mreže usmjereno je na sustave upravljanja redovima čekanja i proširene carinske inspekcijske pozicije na zvorničkom prijelazu, s predviđenim završetkom krajem 2026. To bi trebalo smanjiti prosječna vremena prelaska za otprilike 40 %. Međutim, brža obrada povećava potražnju za certificiranim carinskim agentima i operaterima digitalnih sustava koji su već u akutnom nedostatku. Organizacije koje odgode zapošljavanje dok se modernizacija ne završi suočit će se s pojačanom konkurencijom za ionako ograničen fond stručnjaka.

Što je sustav ASYCUDA World i zašto je važan za zapošljavanje u logistici?

ASYCUDA World automatizirani je sustav upravljanja carinom koji je uvela Uprava za neizravno oporezivanje BiH. Tvrtke koje su uložile u EDI integraciju s ovim sustavom prijavljuju 30 % brže carinjenje. Poznavanje sustava ASYCUDA World i budućih IT sustava Carinskog zakonika EU sada je ključni kriterij pri zapošljavanju za carinske uloge i uloge usklađenosti. Kandidati s tom digitalnom kompetencijom ostvaruju premiju, dok se tvrtke ovisne o procesima temeljenim na papiru suočavaju s rastućim pritiskom na marže i duljim čekanjem na carinjenje.

**Kako KiTalent može pomoći organizacijama u zapošljavanju logističkih lidera na Zapadnom Balkanu?KiTalent koristi AI-pogonjeno mapiranje stručnjaka i izravni headhuntingcom/hr/talent-mapping) za identifikaciju i pristup višim stručnjacima koji nisu vidljivi putem konvencionalnih kanala zapošljavanja. Na tržištima poput Zvornika, gdje kvalificirani fondovi kandidata broje u desecima, a stope pasivnosti premašuju 80 %, ta metodologija isporučuje kandidate spremne za razgovor unutar 7 do 10 dana. Model plaćanja po razgovoru znači da klijenti plaćaju samo kada upoznaju kvalificirane kandidate. Sa stopom zadržavanja od 96 % nakon jedne godine i više od 1.450 završenih izvršnih zapošljavanja na globalnoj razini, KiTalent je osmišljen za tržišta gdje brzina, preciznost i izravni pristup određuju ishode.

Koji su najveći rizici za rast zvorničkog logističkog sektora?

Dominiraju tri rizika. Prvo, demografski pad: općina je od 2013. izgubila 22 % radno sposobnog stanovništva, čime se ograničava ponuda radne snage za fizički zahtjevne logističke uloge. Drugo, ograničenja infrastrukturnog kapaciteta: jednopojasni most na Drini ograničava propusnost na otprilike 600 kamiona dnevno bez financiranog obilaznog puta nakon 2028. Treće, regulatorna nepredvidivost: sporovi oko nadležnosti na razini entiteta između Republike Srpske i državne vlade BiH povremeno odgađaju nadogradnju carinske opreme i stvaraju neizvjesnost u planiranju za tvrtke koje razmatraju kapitalna ulaganja.