Varaždinski sektor metaloprerađivačke industrije uložio je 42 milijuna eura u automatizaciju. I dalje ne može pronaći ljude koji bi upravljali strojevima.

Županija Varaždin zatvorila je 2024. godinu s 42 milijuna eura novih kapitalnih ulaganja u automatizaciju, što predstavlja porast od 28% u odnosu na prethodnu godinu. CNC strojevi, kolaborativni roboti i automatizirani inspekcijski sustavi stigli su u industrijske zone diljem Šemoveca i Varaždinske poslovne zone tempom kakav regija nikada prije nije zabilježila. Ipak, rast proizvodnje u prvom tromjesečju 2025. iznosio je tek 3,2% — jedva djelić uloženog kapitala. Strojevi su tu. Ljudi koji bi ih pokretali — nisu.

Ovo nije priča o pristupu kapitalu. Bespovratna sredstva iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost otklonila su to ograničenje neočekivanom brzinom. Stvarno usko grlo jest akutan nedostatak stručnjaka — prema procjenama, automatizirana oprema vrijedna 8 do 10 milijuna eura diljem Varaždinske županije stoji nedovoljno iskorištena jer nema kvalificiranog operatera, programera ili tehničara koji bi je posluživao. Regionalne metaloprerađivačke tvrtke odbijaju narudžbe ne zato što im nedostaje kapaciteta, već zato što im nedostaje radne snage. Trideset četiri posto anketiranih malih i srednjih poduzeća izjavljuje da će u drugoj polovici 2025. odbijati nove poslove upravo iz tog razloga.

U nastavku donosimo analizu s terena o silnicama koje preoblikuju varaždinski sektor preciznog inženjeringa i metaloprerađivačke industrije u 2026. godini. Obuhvaća strukturni nesrazmjer između ulaganja i kapaciteta za implementaciju, dinamiku naknada koja kvalificirane radnike izvlači iz županije brže nego što ih strukovne škole mogu nadomjestiti, rizik prijelaza na električna vozila koji dijeli dobavljačku bazu nadvoje te ono što voditelji zapošljavanja koji djeluju na ovom tržištu ili iz njega pribavljaju kadrove moraju razumjeti prije sljedećeg postupka zapošljavanja.

Model središta i satelita koji je izgradio klaster vrijedan 340 milijuna eura

Metaloprerađivački sektor Varaždinske županije funkcionira po modelu središta i satelita. Nekoliko srednje velikih poduzeća koja zapošljavaju 50 do 250 radnika čini okosnicu mreže mikropodizvođača s prosječno samo 18 zaposlenika po tvrtki. Diljem Varaždinske poslovne zone i Industrijske zone Šemovec, 147 metaloprerađivačkih malih i srednjih poduzeća grupirano je u krugu od nekoliko kilometara. Sjeverozapadnohrvatski klaster za preradu metala, koji uključuje 38 varaždinskih tvrtki, objavio je kombinirane prihode članica od 340 milijuna eura u 2024. godini.

Nosiva poduzeća definiraju karakter sektora. M SAN Group, najveći domaći metaloprerađivački poslodavac u županiji, zapošljava približno 520 djelatnika u proizvodnji CNC alatnih strojeva i obradnih centara za proizvođače automobilskih dijelova diljem Srednje Europe. Tvrtka je u 2024. ostvarila prihod od 78 milijuna eura. TIZ, specijalist za preciznu izradu alata i tlačni lijev s približno 180 zaposlenika, opskrbljuje kalupima za injekcijsko prešanje i alatima za štancanje slovenske i austrijske Tier-1 dobavljače za automobilsku industriju. Metalka-Majur, s otprilike 120 zaposlenika, sve se više preusmjerava s metalnog namještaja prema metalnim elementima za automobilske interijere (https://kitalent.com/automotive), što odražava širu ovisnost sektora o automobilskim lancima vrijednosti.

Ta ovisnost ključno je obilježje tržišta. Otprilike 62% varaždinske metaloprerađivačke proizvodnje odlazi OEM-ovima i Tier-1 dobavljačima u Sloveniji, Austriji i Mađarskoj. Magna Steyr, Revoz, štajerski automobilski klaster i Audijeva tvornica u Győru krajnja su odredišta za velik dio onoga što se obrađuje, štanca i lijeva u Varaždinskoj županiji. To regiji osigurava stabilan dotok narudžbi. Šezdeset osam posto anketiranih malih i srednjih poduzeća izvještava o punoj iskorištenosti kapaciteta za sljedećih šest mjeseci.

No to istodobno stvara krhkost koju sljedeći odjeljak jasno pokazuje.

Prijelaz na električna vozila dijeli dobavljačku bazu nadvoje

Zaokret europske automobilske industrije prema električnim vozilima ne pogađa varaždinski metaloprerađivački sektor jednoliko — on ga razdvaja. Dobavljači koji posjeduju IATF 16949 certifikaciju i sposobnosti obrade aluminija ili lakih metala pozicionirani su za rast. Oni specijalizirani za tradicionalno štancanje čelika bez strategije diversifikacije suočavaju se sa smanjenjem ugovora od 15 do 20% do kraja 2026. godine, prema podacima Europskog udruženja proizvođača automobila — Supply Chain Outlook (https://www.acea.auto/).

Ova bifurkacija već je vidljiva na tržištu vještina. Nove kompetencije koje sektor sada zahtijeva uključuju proizvodnju nosača baterija postupkom ekstruzije i zavarivanja aluminija, integraciju kolaborativnih robota te analizu proizvodnih podataka temeljenu na Pythonu. To nisu vještine na kojima je izgrađen ovaj klaster. Tradicionalne snage varaždinske radne snage — alatničarstvo i precizna obrada čelika — i dalje su vrijedne, ali same po sebi više nisu dostatne.

Sposobnost obrade aluminija kao nova crta razdvajanja

Tvrtke koje su uložile u TIG zavarivanje aluminija i visokotlačni tlačni lijev, poput TIZ-a s njegovom proizvodnjom pogonskih komponenti, nalaze se na pravoj strani te razdjelnice. One koje nisu — promatraju kako im stopa obnove ugovora opada dok OEM-ovi restrukturiraju svoje lance opskrbe oko lakših materijala. Inženjeri kvalitete sposobni upravljati i IATF 16949 i CQI-9 standardima za toplinsku obradu među su najteže popunjivim pozicijama u županiji. Oni predstavljaju spoj metalurškog znanja i automobilske procesne discipline koji vrlo malo kandidata posjeduje.

Automobilski ciklus pojačava pritisak

Strukturna transformacija preklapa se s cikličkim rizikom. Šezdeset posto varaždinske metaloprerađivačke proizvodnje ovisi o automobilskoj industriji. Sektorska procjena rizika Europske središnje banke upozorila je na projiciranu kontrakciju europske automobilske proizvodnje od 8 do 12% krajem 2025. i početkom 2026. godine, uzrokovanu poremećajima povezanima s prijelazom na električna vozila i slabom potrošačkom potražnjom. Za nediversificirane podizvođače u Varaždinu to znači da je rizik od gubitka prihoda stvaran i neposredan.

Tvrtke koje su najbolje pozicionirane da prežive ovu kontrakciju jesu one koje se mogu diversificirati u susjedne sektore. No diversifikacija zahtijeva upravo onu kvalificiranu radnu snagu koju županija ne uspijeva zadržati.

42 milijuna eura kapitala, 3,2% rasta proizvodnje: problem nasukane imovine

Središnja analitička napetost na ovom tržištu jest jaz između kapitalnih ulaganja i kapaciteta za implementaciju. Varaždinska metaloprerađivačka mala i srednja poduzeća apsorbirala su 42 milijuna eura ulaganja u automatizaciju u 2024. godini. Stope iskorištenosti strojeva, međutim, ostaju na 74%, znatno ispod referentne EU vrijednosti od 85%. Razlog je jednostavan: tvrtke ne mogu popuniti noćne smjene i vikend operacije jer nemaju tehničare za pokretanje opreme koju su kupile.

Upravo to je ono što je Revizija produktivnosti industrijskih zona Agencije za razvoj Varaždinske županije identificirala kao rizik nasukane imovine. Oprema vrijedna 8 do 10 milijuna eura dijelom stoji neiskorištena. Nije u kvaru. Nije zastarjela. Jednostavno nema tko njome upravljati.

Uobičajena pretpostavka u krugovima regionalnog razvoja bila je da je pristup kapitalu primarna prepreka modernizaciji malih i srednjih poduzeća. EU-ov RRF tu je pretpostavku doveo u pitanje. Kapital je dotekao. Oprema je stigla. No proizvodnja se jedva pomaknula. Ograničenje nikada nije bilo financijsko. Bilo je ljudsko.

Upravo bi ovaj uvid trebao promijeniti način na koji voditelji zapošljavanja i kreatori politika razmišljaju o ovom tržištu: ulaganja u automatizaciju nisu smanjila potražnju za radnom snagom. Zamijenila su jednu vrstu radnika drugom koja još ne postoji u dovoljnom broju. Svaki kobot, svaki 5-osni CNC stroj i svaki automatizirani sustav optičke inspekcije stvara potražnju za programerom, tehničarom ili specijalistom za integraciju. Kapital se kretao brže nego što ga je ljudski kapital mogao pratiti. Rezultat je županija puna skupe opreme koja čeka nekoga tko će napisati program da je pokrene.

Do kraja 2026. godine procjenjuje se da će 40% varaždinskih metaloprerađivačkih malih i srednjih poduzeća trebati nadogradnju kobotima i automatiziranim sustavima kontrole kvalitete kako bi ispunili rastuće zahtjeve OEM-ova za sljedivošću. To će generirati potražnju za 180 do 220 dodatnih inženjera automatizacije i PLC programera. Programi strojarstva i politehnike Sveučilišta Sjever godišnje diplomiraju 35 do 40 relevantnih tehničara. Matematika je nepovoljna.

Tvrtke koje prepoznaju ovo kao problem cjevovoda talenata, a ne problem nabave bit će one koje će i 2027. raditi punim kapacitetom.

Zamka kompenzacija: zašto varaždinska konkurentska prednost potkopava zadržavanje talenata

Varaždinski metaloprerađivački sektor natječe se za europske outsourcing ugovore na temelju troškova. Plaće su otprilike 40% niže od austrijskih i 60 do 80% niže od slovenskih za usporedive pozicije. Upravo zbog tog razlikovanja njemački i austrijski automobilski dobavljači nabavljaju komponente iz Varaždina umjesto od domaćih dobavljača. To je temelj regionalnog izvoznog modela.

To je ujedno i razlog zašto najbolji radnici iz regije odlaze.

Prekogranični plaćni jaz

Viši CNC programer u Varaždinu zarađuje u rasponu od 38.000 do 55.000 eura bruto godišnje. Isti stručnjak u Mariboru, Sloveniji — 80 kilometara dalje — zarađuje 70.000 do 85.000 eura. U Grazu, Austrija, iznos premašuje 85.000 eura. Za pozicije direktora pogona i operativnog direktora jaz se dodatno produbljuje. Ljubljana i Graz nude pakete od 150.000 do 200.1000 eura ili više za iste rukovodeće pozicije koje se u Varaždinu plaćaju 75.000 do 120.000 eura.

Prosječna slovenska neto industrijska plaća iznosi otprilike 1600.450 eura. Hrvatski ekvivalent je 1100.050 eura. Za kvalificiranog obrtnika u dobi od 25 do 40 godina s obitelji, računica nije složena. Maribor je laka vožnja. Irska i Njemačka udaljene su jedan let. Radno sposobno stanovništvo Varaždinske županije smanjuje se stopom od 1,2% godišnje od 2019. godine, pri čemu iseljavanje nerazmjerno pogađa upravo kohortu kvalificiranih obrtnika koju sektor ne može priuštiti izgubiti.

Paradoks koji tvrtke ne mogu riješiti same

Evo paradoksa. Podizanje plaća na austrijsku razinu eliminiralo bi troškovnu prednost koja uopće privlači outsourcing ugovore. Varaždinsko metaloprerađivačko malo ili srednje poduzeće koje radi na fiksnim automobilskim ugovorima ne može apsorbirati povećanje plaća od 40 do 50% a da ne izgubi maržu koja opravdava njegovu poziciju u lancu opskrbe. No bez konkurentnih naknada, talenti odlaze preko granice.

Neke tvrtke pronalaze kreativna zaobilazna rješenja. Jedna srednje velika alatničarska operacija s približno 80 zaposlenika uvela je četverodnevni radni tjedan za svoje najkvalificiranije alatničare i kalupare, prihvaćajući gubitak produktivnosti od 12% kako bi spriječila odljev prema slovenskim ponudama. Ovaj obrazac ponovilo je osam do deset varaždinskih tvrtki, prema Izvješću o najboljim praksama u zadržavanju talenata Hrvatske gospodarske komore.

Drugi izravno plaćaju premiju. Prema studiji slučaja objavljenoj u Poslovnom dnevniku, podizvođač za precizno štancanje koji opskrbljuje austrijske Tier-1 dobavljače privukao je početkom 2025. voditelja proizvodnje s iskustvom u implementaciji IATF 16949 iz susjedne županije, nudeći premiju na plaću od 35% koja je paket podigla s 42.000 na 56.700 eura bruto godišnje, uz potporu za preseljenje.

Ni jedan ni drugi pristup nisu skalabilni. Četverodnevni tjedan mijenja produktivnost za zadržavanje. Premija za preotimanje kadrova napuhava troškove i samo preraspodjeljuje oskudicu. Županiji treba više radnika, a ne isti radnici koji se kreću između tvrtki po višim cijenama. Za voditelje koji razmatraju kako pregovarati o paketima naknadacom/hr/article-negotiate-salary) na ovom tržištu, poruka je jasna — izjednačavanje s prekograničnom premijom nužno je, ali nije dovoljno. Ponuda mora uključivati nešto što Maribor i Graz ne mogu lako ponuditi.

Varaždin se natječe troškovima života, koji su 30 do 40% niži od Zagreba i 60% niži od Beča. Natječe se pogodnošću kratkog putovanja na posao i kvalitetom života u manjem gradu. No gubi na karijernom stropu. Manje multinacionalnih kompanija znači manje stepenica na ljestvici. Upravo taj jaz u mogućnostima napredovanja, a ne samo u plaći, izvlači ambiciozne stručnjake iz županije.

Aritmetika slobodnih radnih mjesta: 0,4 nezaposlena specijalista po otvorenom radnom mjestu

Kvantitativna slika potvrđuje ono što anegdote sugeriraju. Omjer nezaposlenih metaloprerađivačkih specijalista i otvorenih radnih mjesta u Varaždinskoj županiji iznosi 0,4 prema 1. Više je od dvostruko više slobodnih radnih mjesta nego dostupnih radnika za njihovo popunjavanje.

Pozicije CNC programera u Varaždinu prosječno se popunjavaju 127 dana, u usporedbi s 94 dana na nacionalnoj razini. Reprezentativna Tier-2 operacija aluminijskog tlačnog lijeva u Varaždinskoj poslovnoj zoni držala je otvoreno radno mjesto za višeg CNC programera specijaliziranog za Fanuc 31i-B5 upravljačke sustave punih osam mjeseci od listopada 2024., da bi naposljetku programiranje povjerila slovenskom tehničkom pružatelju usluga po 40% višoj cijeni. Ovaj obrazac nije iznimka. Anketa Hrvatskog udruženja poslodavaca utvrdila je da je 34% metaloprerađivačkih malih i srednjih poduzeća u Varaždinskoj županiji prijavilo slično dugotrajne otvorene pozicije.

Baza kandidata za najkritičnije pozicije pretežno je pasivna. Za CNC programere s pet ili više godina automobilskog iskustva te alatničare i kalupare specijalizirane za precizne alate za štancanje, procjenjuje se da je 85 do 90% kvalificiranih stručnjaka trenutno zaposleno i ne prijavljuje se aktivno na oglašena radna mjesta. Oglas za posao na ovom tržištu doseže, u najboljem slučaju, 10 do 15% dostupnih kandidata. Preostalih 85% mora se pronaći putem izravnog lovca na glave ili izvora temeljenih na preporukama.

Obrazovni cjevovod ne može zatvoriti jaz

Programi strojarstva i politehnike Sveučilišta Sjever godišnje proizvode približno 85 diplomiranih studenata strojarstva, mehatronike i metalurgije. Samo 40% ostaje u županiji nakon diplomiranja. To ostavlja otprilike 34 nova člana lokalne radne snage godišnje iz sveučilišnog sustava.

Srednjoškolski strukovni cjevovod se sužava. Upisi u metaloprerađivačke obrte na Srednjoj strukovnoj školi Varaždin smanjili su se za 14% između 2020. i 2024. godine, unatoč zajamčenom zaposlenju po završetku školovanja. Mladi biraju druge putove. Jamstvo zaposlenja nije dovoljno kada posao plaća manje od usporedive pozicije u Sloveniji.

Na toj pozadini, sektor treba 180 do 220 dodatnih inženjera automatizacije i PLC programera do kraja 2026. Lokalne institucije godišnje proizvode 35 do 40 relevantnih tehničara. Čak i uz savršeno zadržavanje, cjevovod pokriva manje od četvrtine projicirane potražnje. Deficit nije cikličke prirode. Ugrađen je u demografsku i obrazovnu strukturu regije.

Razumijevanje [zašto Executive Search i specijalizirano zapošljavanje ne uspijevaju]com/hr/article-executive-recruiting-failures) na tržištima poput ovoga počinje prepoznavanjem da problem nije u lošem pristupu izvorima kandidata. Kandidati jednostavno ne postoje u dovoljnom broju lokalno. Potraga mora biti šira.

Regulatorni protuvjetrovi dodaju troškove usklađenosti na već opterećen sustav

Nedostatak stručnjaka pogoršava se u trenutku kada regulatorni zahtjevi donose i troškove i dodatnu složenost.

Direktiva EU-a o dužnoj pažnji u lancu opskrbe

Implementacija CSDDD-a apsorbirat će 2,5 do 3,8% godišnjeg prihoda varaždinskih metaloprerađivačkih malih i srednjih poduzeća. Ukupni trošak u poslovnoj zoni projicira se na 800.000 do 1,2 milijuna eura. Četrdeset pet posto tvrtki izvještava da nemaju pravno ni osoblje za usklađenost za upravljanje novim zahtjevima. Za mala i srednja poduzeća s prosječno 18 zaposlenika, zapošljavanje posvećenog službenika za usklađenost proporcionalno je ogroman trošak. Ipak, alternativa — neusklađenost — riskira isključenje iz lanaca opskrbe koji generiraju 62% prihoda sektora.

Direktiva o industrijskim emisijama

Novi EU IED zahtjevi za operacije obrade metalnih površina, konkretno anodizaciju i galvanizaciju, zahtijevat će kolektivne nadogradnje postrojenja u vrijednosti od 15 do 25 milijuna eura diljem Varaždina do 2027. Pozicije u području upravljanja okolišem potrebne za vođenje tih nadogradnji dodaju se na već dugačak popis specijalističkih radnih mjesta koja županija ne može popuniti.

Konkurentnost troškova energije

Industrijske cijene električne energije u Hrvatskoj u prvom su tromjesečju 2025. prosječno iznosile 0,12 eura po kilovat-satu, u usporedbi s 0,09 eura u Sloveniji. Za metaloprerađivačka mala i srednja poduzeća kod kojih električna energija čini 8 do 12% troškova proizvodnje nasuprot 5 do 6% kod usporedivih slovenskih konkurenata, ovaj razlikovni čimbenik erodira marže na fiksnim automobilskim ugovorima. Energetski troškovni jaz nije pitanje talenata, ali smanjuje financijski prostor koji tvrtke imaju za ponudu konkurentnih plaća, čime se izravno vraća na problem zadržavanja.

Ovi regulatorni i troškovni pritisci stvaraju potražnju za kategorijom stručnjaka koji u županiji gotovo ne postoji: proizvodnja koji može istovremeno upravljati IATF 16949 standardom, CSDDD dokumentacijom i usklađenošću s IED-om za zaštitu okoliša. Na većim tržištima to bi bio tim. U varaždinskom malom ili srednjem poduzeću s 18 zaposlenika — to je jedna osoba. Pronalaženje te osobe zahtijeva potragu daleko izvan granica županije.

Što ovo tržište zahtijeva od voditelja zapošljavanja

Dokazi upućuju na jednoznačan zaključak. Varaždinski metaloprerađivački sektor ne oskudijeva narudžbama. Ne oskudijeva opremom. Ne oskudijeva ambicijom. Oskudijeva ljudima koji sve troje čine produktivnim.

Tvrtke koje će održati rast kroz 2026. i dalje jesu one koje prepoznaju izazov zapošljavanja kao ograničavajući čimbenik i sukladno tome postupaju. To znači tri stvari.

Prvo, prihvatiti da je lokalna baza kandidata za kritične pozicije iscrpljena. Omjer slobodnih radnih mjesta i kandidata od 0,4 prema 1, prosječno trajanje popunjavanja od 127 dana i stopa pasivnih kandidata od 85 do 90% — sve upućuje na istu stvarnost. Objaviti slobodno radno mjesto i čekati prijave nije strategija na ovom tržištu. To je skup način potvrde onoga što podaci već pokazuju. Skrivenih 80% pasivnih talenata u ovom sektoru neće odgovoriti na oglase za posao. Moraju se identificirati, kontaktirati i individualno uvjeriti.

Drugo, izgraditi ponudu koja se natječe s prekograničnim alternativama na dimenzijama izvan čiste plaće. Varaždin ne može parirati Ljubljani ili Grazu u naknadama. Ali može se natjecati stilom života, autonomijom koja dolazi s višim pozicijama u manjim tvrtkama te karijernim značajem vođenja transformacije automatizacije umjesto održavanja tuđe. Tvrtke koje su zadržale talente četverodnevnim radnim tjednima, shemama raspodjele dobiti i sveobuhvatnim strukturama beneficija pokazuju put.

Treće, tretirati Executive Search i zapošljavanje viših specijalista kao stratešku funkciju, a ne administrativnu. Na tržištu gdje jedna loša odluka o zapošljavanju nosi troškove koje mikro-poduzeće ne može podnijeti, postupak odabira jednako je važan kao i pronalaženje kandidata. Operativni direktor, voditelj kvalitete, tehnički direktor koji vodi strategiju automatizacije — te pozicije određuju hoće li tvrtka biti na strani koja raste ili na strani koja se smanjuje unutar razdjelnice EV tranzicije.

KiTalent surađuje s proizvodnja na europskim tržištima na kojima vladaju upravo ovakvi uvjeti: pasivne baze kandidata, prekogranična konkurencija i tehničke specijalizacije do kojih nijedna platforma za oglašavanje poslova ne može doprijeti. Putem Talent Mapping pristupa uz potporu umjetne inteligencije i izravnog headhuntinga, KiTalent isporučuje kandidate spremne za intervju unutar 7 do 10 dana, s modelom plaćanja po intervjuu koji eliminira rizik avansnog retainera. Kroz 1.450 dovršenih Executive Search postupaka, tvrtka održava stopu zadržavanja od 96% nakon jedne godine.

Za organizacije koje djeluju u varaždinskom metaloprerađivačkom sektoru ili iz njega pribavljaju kadrove — gdje potraga za višim CNC programerom traje 127 dana, a kvalificirani kandidati su zaposleni i nevidljivi konvencionalnim metodama — razgovarajte s Executive Search timom KiTalenta o tome kako izravni headhunting dopire do talenata koje ovo tržište ne može samo iznjedriti.

Često postavljana pitanja

Koje su najteže popunjive metaloprerađivačke pozicije u Varaždinskoj županiji?Najizraženiji manjak u varaždinskom metaloprerađivačkom sektoru prisutan je u četiri kategorije: programeri 5-osnih CNC strojeva s iskustvom na Fanuc ili Heidenhain sustavima, alatničari i kalupari specijalizirani za precizne alate za štancanje, tehničari automatizacije s PLC i Fanuc ili Siemens upravljačkom ekspertizom te inženjeri kvalitete s IATF 16949 i CQI-9 certifikacijama. Pozicije CNC programera u prosjeku se lokalno popunjavaju 127 dana, u usporedbi s 94 dana na nacionalnoj razini. Omjer slobodnih radnih mjesta i kandidata stoji na 0,4 nezaposlena specijalista po otvorenom radnom mjestu, što znači da postoji više od dvostruko više otvorenih pozicija nego dostupnih radnika.

Koliko zarađuju viši proizvodni stručnjaci u varaždinskom metaloprerađivačkom sektoru?Viši voditelji proizvodnje, majstori alatničari i voditelji kvalitete u Varaždinu zarađuju između 38.000 i 55.000 eura bruto godišnje, pri čemu gornjih 10% doseže otprilike 62.000 eura. Rukovodeće pozicije, uključujući generalnog direktora, operativnog direktora i tehničkog direktora u tvrtkama sa 150 ili više zaposlenika, nude 75.000 do 120.000 eura bruto godišnje, često uz nadopunu raspodjelom dobiti ili vlasničkim udjelom u obiteljskim poduzećima. Ti iznosi ostaju 40 do 50% niži od ekvivalentnih pozicija u Sloveniji i Austriji, što izravno utječe na privlačenje i zadržavanje kandidata.

Zašto varaždinska metaloprerađivačka mala i srednja poduzeća odbijaju narudžbe unatoč novoj opremi?

Trideset četiri posto anketiranih metaloprerađivačkih malih i srednjih poduzeća u Varaždinskoj županiji izjavljuje da će u 2025. odbijati nove narudžbe zbog ograničenja radne snage, a ne opreme. Stope iskorištenosti strojeva stoje na 74%, ispod referentne EU vrijednosti od 85%, jer tvrtke ne mogu popuniti noćne smjene i rad vikendom. Procjenjuje se da je automatizirana oprema vrijedna 8 do 10 milijuna eura nedovoljno iskorištena zbog kadrovskih praznina. Problem nije pristup kapitalu. Problem je nedostatak tehničara za automatizaciju i CNC programera potrebnih za upravljanje opremom nakon kupnje.

Kako prijelaz na električna vozila utječe na varaždinski automobilski lanac opskrbe?

Prijelaz na električna vozila stvara dvoslojno tržište među varaždinskim metaloprerađivačkim dobavljačima. Tvrtke s IATF 16949 certifikacijom i sposobnostima obrade aluminija ili lakih metala pozicionirane su