Zagrebački procvat elektroinženjerstva ima problem koji nikakav kapital ne može riješiti

Zagreb je postao epicentar rasta u sektoru elektroinženjerstva i napredne proizvodnje, privlačeći 340 milijuna eura najavljenih kapitalnih ulaganja tijekom 2024. i 2025. godine. Končar je pokrenuo proširenje pametne proizvodnje vrijedno 25 milijuna eura. Ericsson Nikola Tesla zaposlio je 300 inženjera u jednoj godini. Brose je proširio svoju tvornicu u Sesvetama za 200 radnih mjesta. Sredstva iz EU mehanizma za oporavak i otpornost i dalje pristižu. Kapitalna strana jednadžbe jasno napreduje.

No ljudski resursi ne prate taj ritam. Pozicije za starije inženjere za visokonaponska ispitivanja u Končaru bile su otvorene od osam do jedanaest mjeseci tijekom 2024. godine. Konzorcij zagrebačkih tvrtki za automatizaciju odustao je od farmaceutskog proizvodnog projekta vrijednog 4,2 milijuna eura jer ga nije mogao popuniti odgovarajućim kadrom. Hrvatski zavod za zapošljavanje zabilježio je porast slobodnih radnih mjesta za elektroinženjere i stručnjake za mehatroniku od 34% u odnosu na prethodnu godinu u trećem tromjesečju 2024. Prosječan broj dana za popunjavanje viših inženjerskih pozicija bio je 94, u usporedbi s 62 dana za opće stručne pozicije. Riječ je o tržištu na koje je novac stigao prije ljudi koji znaju kako ga iskoristiti.

U nastavku slijedi analiza iz prve ruke: zašto zagrebački sektor elektroinženjerstva raste u deficitu talenata koji se ne može riješiti pukim zapošljavanjem, kako izgledaju dinamike naknada i konkurencije u 2026.gdje su najizraženije točke pritiska te što organizacije koje posluju na ovom tržištu moraju razumjeti prije sljedećeg zapošljavanja na višim pozicijama.

Investicijski val koji je prestigao radnu snagu

Brojke jasno pokazuju ubrzanje. Hrvatski plan oporavka i otpornosti namijenio je 1,2 milijarde eura za zelenu tranziciju i digitalizacijueuropa.pri čemu su zagrebačke inženjerske tvrtke pozicionirane kao primarni izvođači. Hrvatske željeznice pokrenule su kapitalni program ulaganja u željezničku infrastrukturu vrijedan 1,8 milijardi eura do 2027. godine. Hrvatski operator prijenosnog sustava, HOPS, obvezao se na modernizaciju mreže koja zahtijeva 250 do 300 dodatnih specijaliziranih elektroinženjera u zagrebačkoj regiji do kraja 2026.

Ovo nisu aspiracijske brojke — to su ugovorene obveze s jasnim rasporedima isplata. Samo Končar Power Transformers povećao je svoj zagrebački proizvodni kapacitet za 30% za jedinice iznad 200 MVA. Rast bruto dodane vrijednosti sektora projiciran je na 4,2 do 5,8% u 2026., što nadmašuje nacionalni prosjek prerađivačke industrije od 3,1%.

Ipak, samo 62% planiranih EU-financiranih projekata modernizacije proizvodnje u Zagrebačkoj županiji ostvarilo je ciljeve zapošljavanja u 2024. Ograničenje nisu bila financijska sredstva, već ljudi. Kapital se kretao brže nego što su ga ljudski resursi mogli pratiti, a jaz se produbio ulaskom u 2026. Za organizacije koje se bave izvršnim traženjem kadrova u industrijskim i proizvodnim sektorima, Zagreb sada predstavlja jedan od najizraženijih nesrazmjera kapitala i talenata u srednjoj Europi.

Scenarij prilagođen riziku jasno pokazuje implikacije. Ako emigracija tehničkog kadra u Njemačku i Austriju ubrza iznad trenutnog godišnjeg odljeva od otprilike 1.200 diplomiranih inženjera sa zagrebačkih sveučilišta, rast sektora mogao bi se smanjiti s 5,8% na tek 2,5%. Ulaganja će i dalje pristizati, ali ljudi koji ih trebaju realizirati možda neće.

Dva sidra, jedan bazen talenata

Zagrebački sektor elektroinženjerstva nije širok klaster ravnopravnih konkurenata. To je tržište oblikovano dvama dominantnim poslodavcima čija gravitacijska sila definira sve oko sebe.

Končar: Vertikalni integrator

Končar zapošljava približno 4.100 ljudi u Zagrebu i 6.800 na razini Grupe. Sedamdeset posto prihoda dolazi od opreme za proizvodnju i distribuciju električne energije. Tvrtka posluje prema vertikalno integriranom modelu, proizvodeći transformatore, rasklopna postrojenja, željezničke vučne sustave i pretvarače za obnovljive izvore energije unutar svojih proizvodnja. Njezin kompleks na Jankomiru, uspostavljen 1960-ih, ostaje fizički centar hrvatske teške elektrotehničke proizvodne sposobnosti.

Vertikalna integracija ključna je za dinamiku talenata. Končar se ne natječe za inženjere jednostavno na otvorenom tržištu. On ih interno osposobljava, zadržava kroz obrasce dugog staža koji u prosjeku prelaze osam godina za starije specijaliste, a kada ih izgubi, ciklus zamjene mjeri se u tromjesečjima, a ne tjednima.

Ericsson Nikola Tesla: R&D magnet

Ericsson Nikola Tesla zapošljava 1.800 djelatnika u Zagrebu, od čega je približno 60% angažirano na visoko vrijednom R&D-u za 5G mrežnu infrastrukturu. Tvrtka je završila val zapošljavanja od 300 ljudi u 2024. usmjeren na razvoj cloud RAN-a, privlačeći arhitekte ugrađenog softvera i stručnjake za hardver u svoju orbitu.

Ono što ovo tržište talenata čini uistinu drugačijim od usporedivih srednjoeuropskih gradova jest to što ova dva poslodavca vuku u suprotnim smjerovima. Končar treba specijaliste za elektroenergetske sustave, inženjere za visokonaponska ispitivanja i inženjere za projektiranje transformatora s dubokim poznavanjem IEC standarda. Ericsson treba arhitekte ugrađenog softvera, dizajnere RF sklopova i razvojne inženjere za fizički sloj 5G mreže. Skupovi vještina gotovo se ne preklapaju. Međutim, bazen talenata iz kojeg crpe jest isti: diplomanti Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, koji godišnje proizvodi približno 850 prvostupnika i 400 magistara inženjerstva.

To je ključna analitička napetost na zagrebačkom tržištu. Dva sidra-poslodavca s divergentnim tehničkim potrebama natječu se za rezultat jednog sveučilišta. Dobavljački ekosustav od 180 do 220 specijaliziranih malih i srednjih poduzeća hrani se preostalim talentom. Rezultat nije uravnoteženo tržište na kojem više poslodavaca konkurentski licitira. To je tržište na kojem jedna odluka o zapošljavanju jednog sidra-poslodavca odzvanja kroz cijeli opskrbni lanac.

Gdje nestašica najviše boli

Nisu sva slobodna radna mjesta jednaka. Zagrebačko tržište elektroinženjerstva pokazuje jasnu hijerarhiju oskudice, a uloge na vrhu te hijerarhije upravo su one najkritičnije za provedbu kapitalnih ulaganja koja su u tijeku.

Visoki napon i energetska elektronika

Stariji inženjeri energetske elektronike, posebno oni specijalizirani za VN transformatore i pretvarače za spajanje na mrežu, predstavljaju kategoriju s najvećom oskudicom. Više od 450 regionalnih slobodnih radnih mjesta postojalo je u ovoj kategoriji krajem 2024. Končar Power Transformers oglašavao je pozicije za starije inženjere za visokonaponska ispitivanja specijalizirane za mjerenje parcijalnih izbijanja i impulsno ispitivanje transformatora za 400 kV i više tijekom cijele 2024. Prema istraživačkom izvještaju Poslovnog Dnevnika iz studenoga 2024., određene pozicije ostale su otvorene osam do jedanaest mjeseci unatoč ponovljenim objavama.

Tvrtka je naposljetku popunila tri od pet pozicija zapošljavajući iz Dalekovoda i nudeći pakete relokacije za inženjere iz hrvatskog iseljeništva u Poljskoj i Češkoj. Taj obrazac — istovremeno zapošljavanje od izravnih konkurenata i iz dijaspore — signal je da je domaći izvor kadra za ovu specijalizaciju iscrpljen.

Arhitektura ugrađenog softvera

Kategorija arhitekata ugrađenih sustava zabilježila je više od 290 slobodnih radnih mjesta. Prema podacima o plaćama podnesenim Trgovačkom sudu u Zagrebu i objavljenim u Jutarnjem listu u kolovozu 2024., Ericsson Nikola Tesla zaposlio je 12 starijih arhitekata ugrađenog softvera iz Siemensa i Rimac Technology u drugom tromjesečju 2024., nudeći premije na plaću od 35 do 45% iznad prethodne kompenzacije. Ukupni paketi za te zaposlenike dosegli su 72.000 do 85.000 eura godišnje.

Ovakva lateralna kretanja između velikih poslodavaca nisu neuobičajena na uskim tržištima. Ono što Zagreb razlikuje jest tankoća zamjenske klupe. Kada Ericsson zaposli 12 arhitekata iz Siemensa i Rimca, te tvrtke ne mogu jednostavno popuniti nastale pozicije iz baze aktivnih kandidata. Kvalificirani kandidati već su zaposleni. Bazen aktivnih kandidata na ovoj razini seniornosti bilježi stopu nezaposlenosti ispod 2%.

Industrijska automatizacija i validacija

Neuspjeh s farmaceutskom automatizacijom možda je najrječitiji primjer. Konzorcij zagrebačkih malih i srednjih poduzeća za industrijsku automatizaciju odustao je od instalacije proizvodne linije vrijedne 4,2 milijuna eura sredinom 2024. jer nije mogao pronaći stručnjake za PLC-SCADA integraciju s iskustvom farmaceutske validacije. Potraga je trajala šest mjeseci prije nego što je posao podugovoren slovenskoj tvrtki. Hrvatska gospodarska komora opisala je ovaj obrazac kao tipičan u svom izvješću o sektoru strojeva i opreme za 2024.

Financijska posljedica nije samo odgođeni projekt. To je prihod koji napušta zemlju. Kada Zagreb ne može popuniti specijalistička radna mjesta, posao migrira u Ljubljanu ili Brno. To je trajni gubitak za lokalni ekosustav koji se kumulira s vremenom jer tvrtke u konkurentskim gradovima izgrađuju kapacitetekoje zagrebačke tvrtke nisu uspjele razviti.

Jednadžba emigracije

Zagrebačka nestašica talenata nije samo problem obrazovanja. To je problem odljeva. Hrvatska ima drugo najstarije stanovništvo u EU-u, s medijanom dobi od 44,3 godine. Institut za ekonomiju Zagreb procijenio je da 1.200 do 1.500 STEM diplomiranih studenata godišnje napušta glavni grad radi zapošljavanja u Njemačkoj, Austriji i Irskoj.

Konkurentska aritmetika je nemilosrdna. München i Stuttgart nude premije na kompenzaciju od 80 do 120% iznad ekvivalentnih zagrebačkih pozicija. Beč i Graz nude premije od 60 do 90% uz superiorniju socijalnu infrastrukturu. Čak i Ljubljana, udaljena manje od dva sata vožnje, nudi premije od 40 do 50% za inženjere automatizacije srednje razine uz kraću migracijsku udaljenost i minimalnu kulturnu prilagodbu.

Njemački poslodavci izravno zapošljavaju na FER-ovim sajmovima karijera. Slovenske tvrtke poput Kontrona i Iskre redovito zapošljavaju iz zagrebačke dobavljačke baze. Istraživanje Hrvatske gospodarske komore o prekograničnom zapošljavanju potvrdilo je ovaj obrazac za 2024.

Trošak zamjene starijeg inženjera koji emigrira procjenjuje se na 45.000 do 60.000 eura za zapošljavanje i osposobljavanje. No ta brojka podcjenjuje stvarnu štetu. Stariji inženjer za VN ispitivanja koji napusti Končar i ode u Siemens München ne stvara samo slobodno radno mjesto. On sa sobom odnosi institucionalno znanje o specifičnim dizajnima transformatora, protokolima ispitivanja i odnosima s klijentima čija je izgradnja trajala desetljeće. Nikakva ulaganja u zapošljavanje to ne mogu reproducirati.

Ovaj odljev interagira s investicijskim valom na specifičan način. EU financiranje stvara projektne rokove koji nisu pregovarljivi. Kada program elektrifikacije željeznice ima rok završetka 2027., a stručnjak za vučnu opremu koji bi trebao voditi instalaciju preseli se u Graz, projekt se ili odgađa uz penale ili nastavlja s manje iskusnim kadrom uz rizik za kvalitetu. Ni jedan ishod nije prihvatljiv. Oba su sve češća.

Koliko pozicije zapravo plaćaju u Zagrebu

Zagrebački podaci o kompenzacijama otkrivaju bifurcirano tržište koje benchmarking plaća često promašuje ako se oslanja na agregate.

Na razini naslova, podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da su prosječne bruto plaće u prerađivačkoj industriji rasle tek 6,8% na godišnjoj razini u trećem tromjesečju 2024., ispod inflacijski prilagođenog realnog rasta plaća. To sugerira umjerenost. No agregat je obmanjujući.

Za starije specijaliste i glavne inženjere s petnaest i više godina iskustva raspon kompenzacija kreće se od 48.000 do 68.000 eura bruto godišnje, što odgovara otprilike 3.200 do 4.500 eura neto mjesečno. VN specijalisti koji rade na sustavima od 400 kV i više ostvaruju premiju od 15 do 20% u odnosu na inženjere za srednji napon. Končar i Dalekovod plaćaju na vrhu ovog raspona. Domaća mala i srednja poduzeća plaćaju 20 do 30% manje.

Na izvršnoj razini, pozicije potpredsjednika za inženjerstvo, tehničkog direktora i direktora pogona ostvaruju 95.000 do 140.000 eura bruto godišnje, uz standardno službeno vozilo, bonuse na uspješnost od 10 do 30% osnovice te, u rijetkim slučajevima, dioničarsko sudjelovanje u podružnicama Končara. Rukovoditelji s dvojezičnim znanjem njemačkog i hrvatskog koji mogu upravljati EU kapitalnim projektima većim od 50 milijuna eura mogu premašiti 130.000 eura.

Za voditelje automatizacije i softverskog inženjerstva raspon se kreće od 52.000 do 75.000 eura bruto godišnje. Multinacionalne tvrtke plaćaju 25 do 40% više od domaćih hrvatskih proizvođača za ekvivalentan stupanj seniornosti. Ericssonovi arhitekti ugrađenog softvera s 72.000 do 85.000 eura značajno su iznad domaće tržišne norme.

Razlika između rasta kompenzacija na izvršnoj razini (povećanja od 12 do 18% za pozicije potpredsjednika tehničkih operacija, premije od preko 20% za stručnjake za digitalizaciju) i stagnirajućeg agregata govori točno gdje je tržišni pritisak koncentriran. Generička proizvodna radna snaga suočava se s umjerenošću plaća. Specifično industrijsko inženjersko vodstvo sposobno za provedbu EU-financiranih kapitalnih projekata ostvaruje ubrzano rastuće premije. Tvrtke koje se uspoređuju s prosjekom dosljedno će podcijeniti svoje ponude za pozicije koje su im najvažnije.

Razumijevanje ove bifurkacije ključno je prije ulaska u bilo kakve pregovore o plaći na višim pozicijama na ovom tržištu.com/hr/article-negotiate-salary).

Strukturne barijere izvan kompenzacija

Veće plaće pomažu. Ali ne rješavaju problem. Zagrebačka ograničenja talenata ugrađena su u strukture koje sama kompenzacija ne može nadvladati.

Neusklađenost obrazovnog sustava

Zagrebačka Škola za strojarstvo i elektrotehniku i slične strukovne institucije godišnje diplomiraju 800 tehničara. Samo 30% posjeduje kompetencije PLC programiranja ili industrijskog IoT-a koje zahtijeva moderna proizvodnja. Jaz nije u broju. Jaz je u relevantnosti kurikuluma.

FER-ov sveučilišni ishod od 850 prvostupnika i 400 magistara inženjerstva respektabilan je za grad veličine Zagreba. No taj ishod služi cijelom nacionalnom gospodarstvu, ne samo sektoru elektroinženjerstva. Nakon odbitka emigracije, onih koji ulaze u nepovezana područja i onih koje apsorbira IT sektor umjesto proizvodnje, efektivna godišnja ponuda inženjera koji ulaze u zagrebački ekosustav elektrotehničke proizvodnje čini tek djelić naslovne brojke. Kada Končar treba 400 do 500 tehničkih zaposlenika tijekom 2025. i 2026., potražnja jedne tvrtke mogla bi apsorbirati velik udio onoga što obrazovni sustav proizvodi.

Zastarjela infrastruktura

Šezdeset posto zagrebačkog industrijskog proizvodnog prostora izgrađeno je prije 1985. godine. Končarovo postrojenje na Jankomiru zahtijeva procijenjenih 40 do 60 milijuna eura ulaganja u ekološku i sigurnosnu modernizaciju kako bi zadovoljilo zahtjeve EU Seveso III direktive za skladištenje velikih količina transformatorskog ulja. Revidirana Direktiva o industrijskim emisijama zahtijeva da 18 zagrebačkih proizvodnih pogona instalira sustave za kontinuirano praćenje emisija do 2026., s troškovima usklađivanja od 8 do 12 milijuna eura po pogonu.

To nisu prepreke rastu. To su troškovi koji se natječu s ulaganjima u talente za isti proračun. Svaki euro potrošen na usklađivanje objekata jest euro koji nije potrošen na bonuse za zadržavanje ili programe osposobljavanja koji bi mogli usporiti iseljavanje.

Problem stope apsorpcije

Hrvatskoj je dodijeljeno 5,5 milijardi eura iz EU mehanizma za oporavak i otpornost. Zaključno s četvrtim tromjesečjem 2024., stopa apsorpcije iznosila je tek 42%. Birokratska kašnjenja u izdavanju okolišnih dozvola za modernizaciju industrijskih zona, posebice u zastarjelim zonama poput Žitnjaka, ugrožavaju rokove projekata za 2025. i 2026. To stvara kumulativni problem: projekti koji bi trebali generirati zaposlenost i rast kasne, ali tržište talenata već je cijenom usklađeno kao da se odvijaju prema planu. Nesrazmjer između ugovorenog kapitala i dostupnih talenata stvara plansku neizvjesnost za svakog poslodavca u sektoru.

Što to znači za voditelje zapošljavanja

Sinteza zagrebačkih podataka upućuje na zaključak koji ni javni narativ o industrijskom padu ni investicijski naslovi ne obuhvaćaju u potpunosti. Srž problema ovog tržišta jest vremenski nesrazmjer. EU kapital, željeznički ugovori i sredstva za modernizaciju mreže stigli su prema političkim rokovima. Radna snaga potrebna za izvršenje tih obveza funkcionira prema obrazovnim i demografskim rokovima koji su fundamentalno sporiji. Hrvatska ne može ubrzati FER-ov diplomski ciklus. Ne može preokrenuti dvadeset godina emigracije u dvije godine. Ne može obnoviti strukovne kurikulume usred ciklusa.

Organizacije koje će uspjeti na ovom tržištu već su prepoznale da konvencionalni model zapošljavanja ovdje ne funkcionira. Objaviti poziciju za starijeg VN ispitnog inženjera na MojPosao.hr i čekati prijave nije strategija zapošljavanja. To je vježba u dokumentiranju. Kvalificirani kandidati su zaposleni. Oni su pasivni. Zadržavaju ih poslodavci koji razumiju koliko ih stoji gubitak. Da bi ih se privuklo, potrebna je izravna identifikacija, uvjerljiva ponuda i brzina koju tradicionalno oglašavanje radnih mjesta ne može pružiti.

Za tvrtke s operacijama u zagrebačkom sektoru elektroinženjerstva pitanje nije postoji li nedostatak stručnjaka. Pitanje je ima li vaša organizacija kapacitet natjecati se za specifične pojedince koji mogu provesti vaš kapitalni program, ili čekate prijave koje neće stići.

KiTalent surađuje s organizacijama u industrijskim i proizvodnim sektorima kako bi identificirao i pristupio pasivnim kandidatima na višim pozicijama koji se ne pojavljuju ni na jednom portalu za zapošljavanje. S metodologijom headhuntinga izgrađenom za tržišta poput Zagrebacom/hr/headhunting) — gdje je bazen kandidata malen, konkurencija intenzivna, a trošak nepopunjene pozicije mjeri se odgođenom realizacijom kapitalnih ulaganja — KiTalent isporučuje kandidate spremne za intervju unutar 7 do 10 dana. Stopa zadržavanja od 96% nakon jedne godine odražava preciznost podudaranja.

započnite razgovor s našim timom za izvršno traženjecom/hr/contact) o tome kako pristupamo ovom tržištu na drugačiji način.

Često postavljana pitanja

Kolika je prosječna plaća starijeg elektroinženjera u Zagrebu u 2026.?000 do 68.000 eura bruto godišnje u Zagrebu, što odgovara otprilike 3.200 do 4.500 eura neto mjesečno. Specijalisti za visoki napon koji rade na sustavima od 400 kV i više ostvaruju premiju od 15 do 20%. Na izvršnoj razini, pozicije potpredsjednika za inženjerstvo i tehničkog direktora dosežu 95.000 do 140.000 eura bruto godišnje. Multinacionalne tvrtke uključujući Ericsson i Siemens plaćaju 25 do 40% više od domaćih proizvođača za ekvivalentan stupanj senioriteta. Za precizno benchmarking kompenzacija u industrijskim pozicijama, tvrtke moraju razlikovati agregatne podatke o plaćama u prerađivačkoj industriji od premijskog segmenta u kojem je oskudica talenata koncentrirana.

Zašto je tako teško zaposliti elektroinženjere u Zagrebu?200 do 1.Zagreb godišnje proizvodi približno 850 prvostupnika i 400 magistara elektrotehnike s FER-a, ali godišnja emigracija uklanja 1.500 STEM diplomanata s lokalnog tržišta. Njemačka i Austrija nude premije na kompenzaciju od 60 do 120%. Kvalificirani kandidati koji ostaju pretežno su pasivni, sa stopom nezaposlenosti ispod 2% u starijim specijalizacijama. Prosječan broj dana za popunjavanje viših pozicija iznosio je 94 dana u 2024., u usporedbi s 62 za opće stručne pozicije. Tvrtke koje se oslanjaju isključivo na oglase za posao dosežu tek djelić raspoloživog bazena kandidata.

Koje su pozicije elektroinženjerstva najteže popuniti u Zagrebu? Najoskudnije kategorije zaključno s 2026. godinom su stariji inženjeri energetske elektronike specijalizirani za VN transformatore i pretvarače za spajanje na mrežu (više od 450 regionalnih slobodnih radnih mjesta), inženjeri industrijske automatizacije s PLC i SCADA ekspertizom (više od 380 slobodnih radnih mjesta), arhitekti ugrađenih sustava za telekomunikacijske protokole (više od 290 slobodnih radnih mjesta) te tehničari za mehatroniku s kompetencijama za Industriju 4.0 (više od 520 slobodnih radnih mjesta). Nestašica na razini tehničara najšira je po opsegu, ali nestašica na razini specijalista nosi najveći trošak po nepopunjenom radnom mjestu.

Kako se Zagreb uspoređuje s drugim srednjoeuropskim gradovima za inženjerske talente?Zagreb nudi nižu kompenzaciju od svojih primarnih konkurenata. München i Stuttgart plaćaju 80 do 120% više za ekvivalentne pozicije. Beč i Graz nude premije od 60 do 90%. Ljubljana nudi premije od 40 do 50% uz znatno kraću migracijsku udaljenost. Prednosti Zagreba su etablirani sidra-poslodavci, opseg EU-financiranih projekata i niži troškovi života. Nedostaci uključuju nepovoljniji omjer bruto i neto plaće, zastarjelu industrijsku infrastrukturu i ograničen karijerni plafon u usporedbi s gradovima u kojima su sjedišta velikih automobilskih OEM-ova ili tehnoloških kompanija.

Kakav je pristup tvrtke KiTalent zapošljavanju inženjera u Zagrebu?KiTalent koristi AI-unaprijeđeno mapiranje talenata i izravni headhunting za identifikaciju starijih kandidata koji su zaposleni i ne traže aktivno posao.KiTalent koristi AI-unaprijeđeno mapiranje talenata i izravni headhunting za identifikaciju starijih kandidata koji su zaposleni i ne traže aktivno posao. Na zagrebačkom tržištu elektroinženjerstva, gdje je 70 do 85% kvalificiranih stručnjaka pasivno, ova metoda doseže kandidate koje oglasi za posao ne mogu. KiTalent isporučuje uže liste kandidata spremnih za intervju unutar 7 do 10 dana prema modelu plaćanja po intervjuu bez unaprijed plaćenog retainera, pružajući organizacijama pristup najjačim talentima na tržištu bez višemjesečnih kašnjenja koja karakteriziraju konvencionalni Executive Search.

Kako EU financiranje Hrvatske utječe na zapošljavanje inženjera u Zagrebu?Hrvatskih 5,5 milijardi eura iz mehanizma za oporavak i otpornost stvorilo je ugovorenu potražnju za inženjerskim talentima u energetskoj tranziciji, elektrifikaciji željeznice i modernizaciji mreže. Međutim, stopa apsorpcije iznosila je tek 42% zaključno s krajem 2024., dijelom zbog oskudice talenata, a ne financijskih ograničenja. Samo 62% planiranih projekata modernizacije proizvodnje u Zagrebačkoj županiji ostvarilo je svoje ciljeve zapošljavanja u 2024. Financiranje stvara rokove projekata koji se ne mogu pregovarati, ali obrazovni sustav ne može ubrzati kako bi pratio političke rasporede isplata.