Mostarski sektor vinarstva i agroprehrambene industrije u 2026.Investicije pristižu, ali kadrovi za njihovu provedbu ne S 2.280 sati godišnjeg sijanja sunca, mikroklimatom koji bi mediteranski proizvođači pozavidjeli i autohtonim sortama grožđa koje privlače sve veći međunarodni interes, regija oko [Mostara](/hr/mostar-bosnia-and-herzegovina-executive-search) posjeduje sve prirodne preduvjete koje sektor vrhunskog vinarstva zahtijeva. Sredstva iz pretpristupnih fondova EU u iznosu od 12,7 milijuna eura dodijeljena su Hercegovačko-neretvanskoj županiji za ruralni razvoj u razdoblju od 2024. do 2026. Tri logistička čvorišta s hladnim lancem u fazi su planiranja. Utvrđeni su ciljevi za proširenje navodnjavanja. Kapital, drugim riječima, pristiže.

Problem je ljudski. Slobodna radna mjesta za agronomske tehničare u županiji popunjena su u samo 43% slučajeva unutar 90 dana tijekom 2024., prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje BiH. Iskusni enolozi i voditelji izvozne usklađenosti pretežno su pasivni kandidati, zadržani dugogodišnjim radnim stažem i gravitacijskim privlačenjem hrvatskih i srpskih poslodavaca koji nude 40 do 60% veće plaće. Jaz između onoga što ovom sektoru treba i onoga što može zaposliti ne smanjuje se — produbljuje se upravo na onim razinama senioriteta na kojima se donose odluke o kvaliteti, usklađenosti i izvoznoj spremnosti.

U nastavku slijedi strukturirana analiza sila koje oblikuju mostarski agroprehrambeni i vinarski sektor u 2026.: investicijsko okruženje, strukturne barijere, dinamika talenata koja je danas ograničavajući čimbenik rasta te ono što lideri odgovorni za zapošljavanje na ovom tržištu moraju razumjeti prije nego što im sljedeća potraga zastane.

Sektor definiran proturječjima

Agroprehrambeni sektor Hercegovačko-neretvanske županije generira približno 8,5% županijskog BDP-a, utemeljen na proizvodnoj bazi od 4.847 hektara vinograda i 1.120 hektara maslinika koncentriranih južno od Mostara. Autohtone sorte grožđa Blatina i Žilavka privlače stalan interes premium segmenta izvoznih tržišta, uključujući Hrvatsku, Srbiju i dijasporske zajednice u Njemačkoj i Skandinaviji. Otprilike 35% prerađenog vina napušta Bosnu i Hercegovinu, dok proizvodnja maslinova ulja podmiruje oko 30% domaće potražnje.

To su brojke koje privlače investicije. Brojke koje bi ih trebale pratiti govore drugačiju priču.

Prosječno poljoprivredno gospodarstvo u županiji obuhvaća 2,4 hektara. Sedamdeset osam posto gospodarstava u općini Mostar manje je od tri hektara. To je naslijeđe zakona o nasljeđivanju koje je Zakon o konsolidaciji zemljišta Federacije iz 2016. trebao riješiti. Taj zakon ostaje neproveden u županiji zbog složenih suvlasničkih struktura i izostanka digitalizacije općinskog katastra, prema Ekonomskom memorandumu Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu. Komercijalno održivo imanje — proizvodna jedinica koja opravdava mehanizaciju, digitalne sustave praćenja i zapošljavanje stalnoga višeg agronoma — ovdje gotovo da ne postoji.

Sektor je stoga bifurciran. U županiji djeluje 47 registriranih vinarija, od kojih tri upravljaju punionicama značajnog kapaciteta unutar 30 kilometara od Mostara. Iza njih stoji više od 200 mikroproizvođača koji prodaju rasuto ili nebrendirano vino. Posljedice ove podjele na talente su ozbiljne. Tri veća proizvođača trebaju stručnjake za precizno vinogradarstvo, voditelje opskrbnog lanca s poznavanjem ERP sustava i službenike za izvoznu usklađenost. Dvjesto mikroproizvođača ne treba nijednu od tih funkcija i ne može ih priuštiti. Tržište talenata ne služi dobro ni jednoj skupini: proizvodi generaliste koje veći proizvođači ne mogu iskoristiti i specijaliste koje mikroproizvođači ne mogu zaposliti.

Paradoks navodnjavanja: vode ima, ali infrastrukture nema

Jedno od najznačajnijih pogrešnih čitanja ovoga tržišta tiče se vode. Sliv Neretve osigurava dovoljan volumen za navodnjavanje 100% poljoprivredne potražnje županije, prema Izvješću o vodnoj bilanci Federalnog ministarstva poljoprivrede. Hercegovina nema problem oskudice vode. Ima problem upravljanja zaogrnut jezikom klimatskog rizika.

Samo 11,8% korištene poljoprivredne površine županije ima pristup kapljičnom ili raspršivačkom navodnjavanju. Nenavaodnjivane parcele zabilježile su 22% smanjenje prinosa grožđa u 2024. u odnosu na petogodišnji prosjek. FAO-ov plan klimatske prilagodbe za poljoprivredu BiH projicira porast temperatura od 1,5°C do 2030., što ugrožava ravnotežu kiselosti grožđa Žilavke i potencijalno zahtijeva premještanje vinograda na veće nadmorske visine.

IPA sredstva nisu rezultirala navodnjavanjem novih hektara

Od 2021. godine dodijeljeno je 4,2 milijuna eura IPA sredstava za navodnjavanje u županiji. Birokratska kašnjenja rezultirala su pokrivanjem samo 180 hektara prema cilju od 600. Akcijski plan navodnjavanja Federalnog ministarstva za 2025.–2027. cilja dodatnih 800 hektara, ali provedba ovisi o općinskom sufinanciranju koje ostaje neizvjesno. Za lidere odgovorne za zapošljavanje u ovom sektoru posljedica je izravna: svaka pozicija koja uključuje planiranje proizvodnje, prognoziranje prinosa ili upravljanje vinogradima zahtijeva stručnjaka koji može djelovati u kontekstu duboke infrastrukturne nepredvidivosti. To nije vještina koja se uči u standardnom agronomskom programu.

Klimatska prilagodba sada je ključni kriterij pri zapošljavanju

Gubici od suše u 2024. nisu bili anomalija — bili su podatak na liniji trenda. Proizvođači koji su ih najbolje preživjeli bili su oni s kapacitetom preciznog vinogradarstva: GIS kartiranjem, praćenjem krošnje dronovima, gnojidba varijabilnom normom. To su kompetencije koje tržište najhitnije treba, a koje se najteže pronalaze. Sveučilište u Mostaru, Agronomski i prehrambeno-tehnološki fakultet, godišnje diplomira približno 85 studenata preddiplomskog studija. Šezdeset osam posto županijskih agroprehrambenih poslodavaca ocijenilo je pripremljenost tih diplomiranih studenata kao „nedostatnu" za suvremeno upravljanje podrumom u HEPOK-ovu Istraživanju sektorskih vještina iz 2023. Sveučilište bilježi stopu zapošljavanja od 94% unutar jedne godine. Obje brojke su točne. specijalizirane tehničke funkcijecom/hr/article-career-marketability

Kamo talenti zapravo odlaze

Aritmetika kompenzacija s kojom se suočavaju mostarski agroprehrambeni poslodavci je nemilosrdna. Viši enolog ili glavni vinogradar u županiji zarađuje između 2.800 i 4.200 BAM neto mjesečno, otprilike 1.430 do 2.150 eura. To predstavlja premiju od 35 do 50% u odnosu na industrijski prosjek Federacije. Zvuči konkurentno sve dok ne pogledate preko granice.

Hrvatske vinogradarske regije u Istri i Dalmaciji istom stručnjaku nude između 6.000 i 9.000 BAM ekvivalenta, premiju od 40 do 60% u odnosu na mostarske plaće. Hrvatski poslodavci uz to nude nešto što nijedan iznos plaće ne može nadmašiti: EU regulatorni okvir, schengensku mobilnost i karijernu strukturu ugrađenu u zrelo gospodarstvo jedinstvenog tržišta. Za enologa s iskustvom u spontanoj fermentaciji ili voditelja sigurnosti hrane s EU revizijskim certifikatima, ekonomska logika ostanka u Mostaru teško se može opravdati.

Srpski agroindustrijski konglomerati predstavljaju drugačiji, ali jednako snažan magnet. MK Group, Delta Agrar i slični operateri regrutiraju BiH-obrazovane stručnjake u regionalne ekspanzijske uloge, nudeći premije na plaće od 25 do 30% i višetržišne karijerne putanje koje Mostarov sektor kojim dominiraju mala i srednja poduzeća jednostavno ne može replicirati. Čak i Sarajevo privlači administrativne i financijske talente iz Mostara s kompenzacijskim premijama od 15 do 20%, iako razlika u troškovima života djelomično to neutralizira.

Rezultat je tržište pasivnih kandidata na razini viših specijalista. Kvalificirani enolozi i voditelji izvozne usklađenosti u županiji imaju staž od četiri do sedam godina kod trenutnih poslodavaca. Nisu na portalima za zapošljavanje. Nezaposlenost među certificiranim enolozima iznosi 3,2%, u usporedbi s 12,4% za opće poljoprivredne radnike. Talenti koji su važni — zaposleni su, stabilni i privučeni od strane konkurenata koji mogu ponuditi više. Dosezanje tih stručnjaka zahtijeva metode izravne identifikacije i lova na glave koje tipičan pristup zapošljavanju u sektoru, koji se oslanja na intraregionalnu mrežu kontakata i usmenu preporuku, ne pruža.

Pozicije koje ovo tržište ne može popuniti

Tri kategorije pozicija predstavljaju najizraženiji pritisak na zapošljavanje u agroprehrambenom sektoru županije od 2026.

Tehničari za precizno vinogradarstvo

Potražnja ovdje nije za tradicionalnim agronomima. Radi se o stručnjacima koji kombiniraju vinogradarsku znanost s digitalnim kompetencijama: GIS kartiranje, upravljanje dronovima, senzorski monitoring tla i primjenu inputa varijabilnom normom. Sedamdeset posto sadašnjih rukovoditelja srednje razine u sektoru nema dostatno poznavanje ERP sustava i platformi za upravljanje opskrbnim lancem, prema HEPOK-ovu istraživanju vještina. Jaz nije puka digitalna pismenost u apstraktnom smislu. Radi se o specifičnom sjecištu agronomske znanosti i tehnološke primjene koje definira suvremeno upravljanje vinogradarstvom. Proizvođači koji ulažu u klimatsku prilagodbu ne mogu provesti svoje planove bez ovog profila.

Voditelji sigurnosti hrane i izvozne usklađenosti

Ulazak na izvozna tržišta EU zahtijeva usklađenost sa standardima EU 2018/848 za ekološku proizvodnju, HACCP protokolima i GlobalGAP certifikacijom. Prosječno ulaganje potrebno maloj vinariji za postizanje ovih standarda iznosi 25.000 do 40.000 eura u laboratorijskim i dokumentacijskim unaprjeđenjima. Šezdeset osam posto županijskih vinarija ostvaruje godišnji promet manji od 500.000 eura, što ovu investiciju čini materijalnom odlukom o alokaciji kapitala. Voditelj usklađenosti koji nadgleda ovu tranziciju nije junior zaposlenik. Potrebno mu je izravno iskustvo s EU revizijskim procesima, sustavima sljedivosti serija i regulatornom arhitekturom ciljnih izvoznih tržišta. Ovaj profil zarađuje između 1.230 i 1.840 eura mjesečno u županiji. Isti profil u Zagrebu postiže znatno više. Cijena neuspjelog popunjavanja ove pozicije nije samo odgođeno zapošljavanje — to je odgođen ulazak na tržište koji konkurenti u Hrvatskoj i Sloveniji ne čekaju.

Inženjeri za mehaničko održavanje

Procesna oprema u podrumima i na linijama za punjenje zahtijeva specijalizirano znanje o održavanju koje lokalni sustav strukovnog obrazovanja ne osigurava adekvatno. Hladnjačke i podrumske operacije već se suočavaju s troškovima električne energije 18% višim od EU prosjeka za usporedive agroprocesorske pogone, prema Regulatornoj komisiji za energiju FBiH. Zastoji opreme dodatno opterećuju te marže. Pozicija inženjera održavanja nije glamurozna, ali njezin izostanak izravno se osjeća u obujmu proizvodnje i kvaliteti proizvoda.

Izvorna analitička teza

Investicije koje pritječu u hercegovački agroprehrambeni sektor razotkrile su tržište talenata koje je prethodno bilo nevidljivo jer je bilo irelevantno. Kad se sektor sastojao od mikroproizvođača koji su prodavali rasuto vino na domaćem tržištu, odsutnost stručnjaka za precizno vinogradarstvo i voditelja izvozne usklađenosti nije bila važna. Proizvod ih nije zahtijevao. Pretpristupna sredstva EU, razvoj premium brendova i ambicije na izvoznim tržištima promijenili su specifikaciju svake pozicije srednje i više razine u sektoru — ali lanac opskrbe talentima uopće se nije promijenio. Kapital je stvorio potražnju za radnom snagom koju lokalni obrazovni sustav nikada nije bio osmišljen proizvoditi, koju lokalna kompenzacijska struktura ne može zadržati i do koje lokalna infrastruktura zapošljavanja ne može doprijeti. Manjak nije ciklički. To je problem prve generacije: pozicije su nove, stručnjaka je malo, a nerazmjerno su locirani izvan granica Bosne i Hercegovine.

To je analitička okosnica trenutnog tržišta. Kapital za rast i strukturni fondovi EU ubrzavaju potražnju za vještinama koje još ne postoje u dovoljnoj mjeri unutar županije. 85 diplomiranih studenata godišnje sa Sveučilišta u Mostaru apsorbira se u generalizirano zapošljavanje. Specijalisti koje sektor treba ili su u Hrvatskoj gdje zarađuju 40 do 60% više, ili u Srbiji gdje grade višetržišne karijere, ili su toliko duboko ukorijenili kod svojih trenutnih poslodavaca da ih može identificirati samo izravan, ciljani pristup identifikaciji pasivnih kandidata.

Konkretni dokazi neuspjeha u zapošljavanju

Prema izvještavanju mostarskog dnevnika Dnevni List, Vinarija Nuić odgodila je lansiranje nove premium etikete u drugom tromjesečju 2024. jer nije mogla osigurati stalnog enologa s iskustvom u spontanoj fermentaciji. Vinarija je na kraju angažirala konzultanta iz Zagreba na tromjesečnom retainer ugovoru — rješenje koje je skuplje po satu, manje integrirano u proizvodni ciklus i inherentno privremeno. Ovo nije izoliran incident. To je strukturni obrazac za svako specijalizirano zapošljavanje na ovom tržištu.

Industrijsko izvještavanje u Poslovnim novinama opisalo je obrazac u skladu s iskustvom jedne velike hercegovačke vinarije koja je restrukturirala svoju tehničku hijerarhiju krajem 2023., stvorivši dualnu poziciju „Voditelj vinogradarstva i digitalnih sustava" kako bi zadržala višeg agronoma koji je primio ponudu od hrvatskog proizvođača. Restrukturiranje je uključivalo premiju na plaću od 35% i uvjete podjele dobiti koji prethodno nisu bili ponuđeni tehničkom osoblju. Dinamika kontraponude ovdje je poučna. Poslodavac nije jednostavno izjednačio veći iznos. Izumio je novu poziciju kako bi ostanak učinio privlačnijim od odlaska. Ta razina strukturne prilagodbe za jedan slučaj zadržavanja ukazuje na ozbiljnost temeljnog tržišnog pritiska.

Na razini upravljanja, generalni direktor ili direktor operacija u srednje velikoj vinariji kapaciteta iznad 500.000 litara zarađuje između 5.500 i 8.500 BAM neto mjesečno, otprilike 2.820 do 4.360 eura, uključujući bonuse na učinak vezane uz izvozne prihode. Pozicija komercijalnog direktora u izvozno orijentiranoj operaciji postiže između 2.560 i 3.840 eura. To su značajne razine kompenzacija po bosanskohercegovačkim standardima. Nisu konkurentne s ekvivalentnim pozicijama u hrvatskim ili srpskim agroindustrijskim tvrtkama. prehrana, pića i FMCG stoga mora izgraditi ponudu koja nadilazi plaću: autonomiju manje operacije, prestiž rada s autohtonim sortama koje privlače međunarodnu pozornost i karijernu diferencijaciju koja proizlazi iz stvaranja nečega, a ne njegova održavanja.

Što tržište 2026. zahtijeva od lidera odgovornih za zapošljavanje Federalni zavod za zapošljavanje projicira 15%-tni jaz između sezonske potražnje za poljoprivrednom radnom snagom i domaće ponude za berbu 2026. Ovaj okvirni podatak podcjenjuje problem na razini specijalista. Sezonski nedostatak radne snage može se riješiti privremenim migracijskim shemama ili mehanizacijom. Nedostatak viših enologa, voditelja usklađenosti i stručnjaka za precizno vinogradarstvo ne može.

Lideri odgovorni za zapošljavanje u mostarskom agroprehrambenom sektoru suočavaju se s tržištem koje ima četiri obilježja. Prvo, bazen kandidata za ključne pozicije pretežno je pasivan. Certificirani enolozi praktički su u punoj zaposlenosti. Drugo, konkurencija se proteže izvan granica Bosne i Hercegovine, pri čemu hrvatski i srpski poslodavci nude kompenzacijske i karijerne strukture s kojima se mostarski sektor malih i srednjih poduzeća ne može mjeriti samo plaćom. Treće, obrazovni sustav proizvodi volumen, ali ne specifičnu kombinaciju kompetencija koju veći proizvođači trebaju. Četvrto, tradicionalne metode zapošljavanja koje se oslanjaju na oglase za posao i preporuke iz mreže kontakata dosežu najviše aktivnih 3,2% specijaliziranog bazena talenata. Preostalih 96,8% mora se identificirati, procijeniti i izravno kontaktirati.

Za organizacije koje djeluju na ovom tržištu, pitanje nije treba li im specijalizirana sposobnost pretrage. Pitanje je može li si organizacija priuštiti djelovanje bez nje. Vinarija koja ne može popuniti poziciju glavnog enologa odgađa lansiranje proizvoda. Prerađivačka tvrtka koja ne može zaposliti voditelja izvozne usklađenosti ne može ući na tržišta EU. Vinogradarska operacija bez kapaciteta preciznog vinogradarstva ne može se prilagoditi klimatskim uvjetima koji već smanjuju prinose.

KiTalent surađuje s agroprehrambenim i FMCG poduzećima koja se suočavaju s upravo ovim profilom izazova: specijalizirane rukovoditeljske pozicije na tržištima gdje su najbolji kandidati zaposleni, pasivni i često locirani u susjednoj zemlji. Putem mapiranja talenata potpomognutog umjetnom inteligencijom, KiTalent identificira kandidate koji nisu vidljivi kroz konvencionalne kanale, isporučujući uže popise kandidata spremnih za intervju unutar 7 do 10 dana. Model plaćanja po intervjuu znači da organizacije investiraju tek kada upoznaju kvalificirane kandidate, eliminirajući rizik unaprijed plaćenog retainera koji manji proizvođači u ovom sektoru ne mogu opravdati.

Sa stopom zadržavanja od 96% u prvoj godini za 1.450 izvršnih plasmana, pristup KiTalenta izgrađen je za tržišta gdje uspješno zapošljavanje iz prvog pokušaja nije preferencija, već nužnost. Za lidere odgovorne za zapošljavanje u hercegovačkom vinarskom i agroprehrambenom sektoru koji se natječu s bolje resursiranim poslodavcima u Zagrebu, Beogradu i šire, započnite razgovor s našim timom za izvršno traženje o tome kako doprijeti do kandidata koje ovo tržište ne može samo iznjedriti.

Često postavljana pitanja

Koji su najveći izazovi zapošljavanja u mostarskom agroprehrambenom i vinarskom sektoru?

Primarni izazov je akutan nedostatak specijalista srednje i više razine, posebice tehničara za precizno vinogradarstvo, voditelja sigurnosti hrane i izvozne usklađenosti te inženjera za mehaničko održavanje. Slobodna radna mjesta za agronomske tehničare u Hercegovačko-neretvanskoj županiji popunjena su u samo 43% slučajeva unutar 90 dana tijekom 2024. Viši enolozi djeluju na tržištu gotovo pune zaposlenosti, s nezaposlenošću od samo 3,2% među certificiranim stručnjacima. Hrvatski i srpski poslodavci nude premije na plaće od 40 do 60%, izvlačeći iskusne talente iz županije. Ovi nedostaci izravno ograničavaju lansiranja proizvoda, ulazak na izvozna tržišta i ulaganja u klimatsku prilagodbu.

Koliko zarađuje viši enolog u Hercegovini u usporedbi s Hrvatskom?

Viši enolog ili glavni vinogradar u Hercegovačko-neretvanskoj županiji zarađuje između 2.800 i 4.200 BAM neto mjesečno, otprilike 1.430 do 2.150 eura. Ekvivalentne pozicije u hrvatskim regijama Istre i Dalmacije nude 6.000 do 9.000 BAM ekvivalenta, premiju od 40 do 60%. Hrvatski poslodavci također pružaju EU regulatorne okvire i schengensku mobilnost. Ova razlika čini zadržavanje iskusnih enoloških talenata jednim od najhitnijih izazova za hercegovačke premium vinarije i često zahtijeva nemonetarne poticaje poput participacije u vlasništvu ili aranžmana dijeljenja dobiti.

Kako pretpristupna sredstva EU utječu na zapošljavanje u agroprehrambenom sektoru Hercegovine?

Bespovratna sredstva IPA III za ruralni razvoj u iznosu od 12,7 milijuna eura dodijeljena su Hercegovačko-neretvanskoj županiji za razdoblje 2024.–2026., financirajući logistička čvorišta s hladnim lancem, infrastrukturu navodnjavanja i unaprjeđenja u preradi. Ovaj kapital stvara potražnju za tehničkim i upravljačkim pozicijama koje lokalno tržište talenata prethodno nije zahtijevalo u značajnijem obujmu, uključujući stručnjake za usklađenost s EU certifikacijom ekološke proizvodnje i voditelje opskrbnog lanca s poznavanjem ERP sustava. Financiranje ubrzava jaz u vještinama koji lokalni obrazovni sustav, koji godišnje diplomira 85 studenata agronomije, ne može zatvoriti potrebnom brzinom ni razinom specijalizacije.

Zašto je rascjepkanost zemljišta problem zapošljavanja za hercegovački vinarski sektor?

Rascjepkanost zemljišta sprječava formiranje komercijalno održivih imanja. S obzirom na to da je 78% poljoprivrednih gospodarstava u općini Mostar manje od tri hektara, većina pogona ne može opravdati zapošljavanje stalnog višeg agronoma, voditelja usklađenosti ili specijalista za digitalno vinogradarstvo. Samo nekoliko većih proizvođača sa značajnim kapacitetom punjenja ostvaruje prihode dostatne za privlačenje i zadržavanje specijaliziranih talenata. To koncentrira potražnju za zapošljavanjem među malim brojem poslodavaca, dok većina sektora djeluje ispod praga na kojem profesionalno upravljanje talentima postaje relevantno, dodatno sužavajući dostupno tržište za specijaliste.

Kako tvrtke za Executive Search mogu pomoći agroprehrambenim poduzećima u Bosni i Hercegovini?

Specijalizirane pozicije u hercegovačkom agroprehrambenom sektoru postoje na pretežno pasivnom tržištu kandidata. Kvalificirani stručnjaci imaju staž od četiri do sedam godina kod trenutnih poslodavaca i ne pojavljuju se na javnim portalima za zapošljavanje. KiTalent koristi mapiranje talenata potpomognuto umjetnom inteligencijom i metode izravnog headhuntingacom/hr/executive-search) za identifikaciju i pristupanje ovim kandidatima diljem Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i dijasporskih tržišta. Model plaćanja po intervjuu eliminira početne troškove zadržavanja, a uži popisi kandidata spremnih za intervju isporučuju se unutar 7 do 10 dana, omogućujući manjim proizvođačima natjecanje za talente kojima inače ne bi mogli pristupiti.

Koje su vještine najtraženije za hercegovačko izvozno tržište vina?Izvozno orijentirane vinarije trebaju stručnjake s izravnim iskustvom u EU 2018/848 certifikaciji ekološke proizvodnje, HACCP protokolima, GlobalGAP standardima i sustavima sljedivosti serija poput SAP Business One. Poslovni engleski ili njemački jezik neophodan je za pozicije okrenute izvozu, uz duboko poznavanje regulatornih zahtjeva ciljnih tržišta u EU i Skandinaviji. Investicija u usklađenost potrebna malim vinarijama kreće se od 25.000 do 40.000 eura, čineći zapošljavanje kvalificiranog voditelja sigurnosti hrane i izvozne usklađenosti preduvjetom za ulazak na tržište, a ne diskrecijskim dodatkom.