Osječki agro-prehrambeni sektor proizvodi dovoljno diplomiranih stručnjaka za popunjavanje svakog radnog mjesta. Problem je ono što se događa nakon toga

Osječki agro-prehrambeni sektor proizvodi dovoljno diplomiranih stručnjaka za popunjavanje svakog radnog mjesta. Problem je ono što se događa nakon toga

Fakultet agrobiotehničkih znanosti u Osijeku godišnje diplomira između 250 i 300 agronomskih inženjera i prehrambenih tehnologa. Hrvatski zavod za zapošljavanje evidentirao je 1.400 nepopunjenih radnih mjesta u poljoprivredi i prehrambenoj industriji na području Osječko-baranjske županije u ožujku 2025. Na papiru, matematika bi trebala funkcionirati unutar nekoliko godišnjih ciklusa. Ne funkcionira. A razlog zašto ne funkcionira najvažnija je činjenica koju svaki voditelj regrutacije koji djeluje na ovom tržištu mora razumjeti.

Nesrazmjer nije pitanje volumena. Osječki sveučilišni sustav diplomira stručnjake tempom koji bi, u teoriji, trebao zadovoljiti lokalnu potražnju za zamjenom kadrova. Problem je u tome što su diplomirani stručnjaci najsposobniji popuniti radna mjesta koja lokalni poslodavci najhitnije trebaju — oni s jakim znanjem engleskog jezika i digitalnim kompetencijama u preciznoj poljoprivredi — ujedno i najatraktivniji kandidati poslodavcima u Dublinu, Beču i Münchenu. Podaci o zadržavanju kadrova s FAZOS-a pokazuju da više od 50 % diplomiranih stručnjaka s tim specifičnim vještinama emigrira unutar 12 mjeseci. Lokalni obrazovni sustav proizvodi kvantitetu. Ne proizvodi zadržavanje.

U nastavku slijedi analiza sila koje preoblikuju poziciju Osijeka kao komercijalnog središta slavonske agro-prehrambene industrije, dinamike talenata koja radnu snagu dijeli na dva dijela i onoga što organizacije koje regrutiraju na ovom tržištu moraju raditi drugačije kako bi došle do kandidata koji ostaju. Podaci pokrivaju razdoblje do početka 2025. i putanju prema 2026. — godini u kojoj se EU fondovi za oporavak, pritisci automatizacije i nastavak demografskog pada istovremeno sučeljavaju s istim poslodavcima.

Tržište koje Osijek zaista opslužuje

Osijek funkcionira kao administrativno, logističko i komercijalno središte Osječko-baranjske županije, srca hrvatske panonske poljoprivredne kotline. Njegova uloga u agro-prehrambenom lancu bolje se razumije kao koordinacijsko čvorište nego kao proizvodni pogon. Fizički prerađivački kapaciteti raspoređeni su po široj regiji Slavonije. Prerada šećerne repe odvija se u tvornici Viro u Virovitici, 45 kilometara jugozapadno. Primarni mliječni i mesni prerađivački kompleksi Belje d.d. nalaze se u Belom Manastiru, 30 kilometara istočno. No nabavne odluke, upravljanje opskrbnim lancem, konsolidacija žitarica i izvozna logistika — sve se usmjerava kroz Osijek.

Grad je domaćin Osječke veletržnice na Sjenjaku, koja godišnje preusmjerava procijenjenih 35.000 do 40.000 tona žitarica i povrća za domaću redistribuciju i izvoz, prema Strategiji gospodarskog razvoja Grada Osijeka od 2022. do 2027. Služi kao glavno konsolidacijsko čvorište za pšenicu, kukuruz i ječam iz istočne Hrvatske, s naslijeđenim operaterima silosa i logističkim terminalima koji opslužuju Paneuropski koridor Vc. Klaster slavonske prehrambene industrije, sa sjedištem u Osijeku, koordinira istraživanje i razvoj te promociju izvoza za 42 regionalna MSP-a.

Sloj malih i srednjih poduzeća

Između 45 i 60 registriranih SME-a specijaliziranih za pakiranje hrane, hladnolančanu logistiku i proizvodnju privatnih marki za regionalne trgovce koncentrirano je u Osječkoj industrijskoj zoni i satelitskom logističkom parku Čepin, prema Analizi poslovnog registra Hrvatske gospodarske komore za 2024.. Taj sloj MSP-a najizloženiji je segment tržišta talenata. Ovisi o istim specijaliziranim profilima kao i ključni poslodavci, ali ne može parirati njihovim primanjima niti karijernim perspektivama. A od 2026. Suočava se s regulatornim i financijskim pritiskom koji bi mogao eliminirati 30 do 40 % tih tvrtki s tržišta u potpunosti.

Posljedice te potencijalne konsolidacije za talente zaslužuju više pozornosti nego što dobivaju. Kada MSP za pakiranje prestane s radom, njezinih pet ili šest kvalificiranih zaposlenika ne prelazi automatski konkurentu koji je preživio. Često napuštaju regiju ili sektor u cijelosti. Konsolidacija u SME prehrambenoj preradi ne oslobađa talente. Uništava ih.

Točka preokreta u automatizaciji koja nije nastupila

Evo analitičke tvrdnje koja stoji u središtu ovog tržišta i koju podaci potkrepljuju, ali ne izriču eksplicitno: Osječko-baranjska županija primila je povijesnu alokaciju EU sredstava osmišljenih, između ostalog, za smanjenje ovisnosti o sezonskom ručnom radu kroz mehanizaciju i digitalnu poljoprivredu. Novac je stigao. Automatizacija nije. A jaz između te dvije činjenice objašnjava gotovo svaki problem zapošljavanja u regiji.

Brojke jasno govore. Prema podacima agencije za plaćanja Ministarstva poljoprivrede, CAP i fondovi za ruralni razvoj alocirani za regiju Slavonija-Baranja za programsko razdoblje od 2023. do 2027. iznose približno 1,2 milijarde euraec.europa.eu/). To je povijesni maksimum. Ipak, ulaganja u strojeve rasla su samo 3 % godišnje do 2025., dok je potražnja za radnom snagom rasla 12 %. Alokacija subvencija dala je prednost konsolidaciji zemljišta i usklađivanju s eko-shemama umjesto automatizaciji pakiranja i tehnologijama precizne poljoprivrede koje bi odgovorile na ugrađeni deficit radne snage.

To znači da sektor koristi rekordne EU prilive za održavanje radno intenzivnog operativnog modela koji tržište rada više ne može podržati. Kapital je otišao u usklađenost. Nije otišao u strojeve koji bi smanjili izloženost sektora upravo onom demografskom padu koji svako zapošljavanje čini težim. Očekuje se da će 89 milijuna eura iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost namijenjenih digitalizaciji hrvatskog agrobiznisa doseći osječke projekte u 2026., ciljajući nadogradnje pametnih skladišta i hladnog lanca. No industrijska udruženja već projiciraju da SME-ovi kojima su te nadogradnje najpotrebnije neće preživjeti dovoljno dugo da bi od njih imali koristi.

Posljedica za voditelje regrutacije je izravna. Svaka potraga za tehničarom precizne poljoprivrede, IoT specijalistom za hladni lanac ili inženjerom automatizacije pakiranja natječe se ne samo s drugim poslodavcima, već i s vremenskim rasporedom ulaganja kapitala koji još nije proizveo radna mjesta koja bi ti kandidati popunili. Radna mjesta postoje u teoriji. Infrastruktura za njihovo podržavanje tek pristiže.

Gdje su nestašice najizraženije

Tri kategorije talenata sada definiraju usko grlo u agro-prehrambenom sektoru Osječko-baranjske županije.

Operateri poljoprivrednih strojeva i tehničari precizne poljoprivrede

Potražnja za operaterima GPS-navođenih kombajna i agronomima koji koriste dronove premašuje ponudu u omjeru tri prema jedan. Potrebne vještine su specifične: poznavanje platformi za preciznu poljoprivredu poput Climate FieldView i AgroSense, u kombinaciji s praktičnom mehaničarskom kompetencijom. Problem je pogoršan razlikom u plaćama koja čini zadržavanje gotovo nemogućim za sve osim najvećih poslodavaca. Operater kombajna u Osijeku zarađuje između 2.200 i 2.800 eura bruto mjesečno. Isti operater u istočnoaustrijskom Burgenlandu zarađuje 3.800 do 4.500 eura, uz pojednostavljenu mobilnost radne snage od potpunog ukidanja ograničenja za hrvatsku radnu snagu 2023., prema podacima Eurostatova istraživanja troškova rada.

Austrijska opcija nije daleka aspiracija. To je 90 minuta vožnje.

Menadžeri sigurnosti hrane i osiguranja kvalitete

Nositelji HACCP, IFS i BRC certifikata neophodni su za usklađenost s EU izvoznim zahtjevima. Bez njih, tvrtka za preradu hrane ne može prodavati na tržišta Njemačke, Austrije ili Beneluksa koja predstavljaju priliku za rast slavonskih proizvođača. Stopa nezaposlenosti za certificirane revizore s pet ili više godina iskustva u istočnoj Hrvatskoj praktički je nula — ispod 1 % prema istraživanju ljudskih resursa Osječke županije Hrvatske gospodarske komore. Ti kandidati ne reagiraju na oglase za posao. Procijenjeni omjer aktivnih i pasivnih kandidata iznosi jedan prema devet.

Slučaj Kandit d.o.o., osječkog proizvođača konditorskih proizvoda koji zapošljava 180 do 220 djelatnika, ilustrira taj obrazac. Prema izvještaju u Poslovnom dnevniku, Kandit je držao otvoreno radno mjesto za višeg menadžera sigurnosti hrane s IFS i BRC certifikatom 11 mjeseci tijekom 2023. i 2024., a pozicija je na kraju popunjena tek nakon angažmana zagrebačke tvrtke za izvršno pretraživanje i ponude 35 % premije iznad početnog raspona plaća. Tih 11 mjeseci praznine predstavlja 11 mjeseci ograničenih izvoznih kapaciteta za tvrtku čiji rast ovisi o pristupu EU tržištu.

Direktori opskrbnog lanca i hladnolančane logistike

Izvozna orijentacija prema Njemačkoj, Austriji i zemljama Beneluksa podigla je upravljanje opskrbnim lancem iz pozadinske funkcije na stratešku poziciju. Prema industrijskim izvorima citiranim u Izvješću HZZ-a o tržištu rada za Q1 2024., Belje d.d. angažiralo je direktora opskrbnog lanca iz osječke logističke tvrtke Luka Osijek, nudeći kompenzacijski paket procijenjene vrijednosti od 6.500 do 7.500 eura bruto mjesečno. To je predstavljalo povećanje od 60 % u odnosu na prethodnu poziciju kandidata. Navodno je dana protuponuda koja nije uspjela zadržati kandidata. Taj obrazac — gdje najveći poslodavac u regiji postavlja referentnu točku kompenzacije koju manje tvrtke ne mogu pratiti — sada je odlučujuća dinamika za viši logistički kadar u Slavoniji.

Odljev talenata na tri fronte

Osijek se ne natječe za talente s jednim konkurentskim tržištem. Natječe se s trima, od kojih svako privlači različit segment radne snage.

Zagreb predstavlja domaći korporativni odljev. Za izvršne pozicije, uključujući CFO, CEO i potpredsjednika opskrbnog lanca, zagrebačke tvrtke i nacionalno značajni agrobiznisi poput Podravke u Koprivnici i Atlantic Grupe nude premije na plaće od 35 do 50 % iznad osječkih ekvivalenata, u kombinaciji s karijernim napredovanjem na regionalne ili globalne pozicije. Podaci o praćenju diplomiranih stručnjaka FAZOS-a pokazuju da 60 % diplomiranih stručnjaka s magistarskim stupnjem odlazi u Zagreb unutar dvije godine.

Austrija i Njemačka čine odljev kvalificiranih radnika. Za operatere strojeva, električare i prehrambene tehnologe, razlika u plaćama dovoljno je izrazita da nadjača svaku kalkulaciju kvalitete života. Mobilnost radne snage nakon 2023. znači da nema administrativnih prepreka. Prehrambeni tehnolog koji zarađuje 32.000 eura godišnje u Osijeku nasuprot 55.000 eura u Austriji ne donosi karijernu odluku. Ta osoba donosi aritmetičku odluku.

Irska i Nizozemska predstavljaju specijalistički odljev. Konkretno za mliječne tehnologe i voditelje stada, irski rastući mliječni sektor nakon ukidanja kvota agresivno regrutira u Hrvatskoj, nudeći 45.000 do 60.000 eura godišnje za pozicije srednje razine nasuprot 25.000 do 32.000 eura u Osijeku, prema podacima o zapošljavanju Teagasc-a. Englesko jezično okruženje dodaje nemonetarni privlačni faktor koji pojačava razliku u plaćama.

Rezultat je tržište talenata na kojem svaka razina vještina ima vlastiti izlazni put. Manualni i polukvalificirani radnici odlaze u Austriju. Digitalno pismeni diplomirani stručnjaci odlaze u Irsku ili Njemačku. Iskusni rukovoditelji odlaze u Zagreb. Nijedna pojedinačna strategija zadržavanja ne pokriva sve tri kategorije. A tvrtke koje ostaju moraju istovremeno zamjenjivati sve tri.

Koliko se plaća u Osijeku i zašto je jaz važan

Podaci o kompenzacijama otkrivaju tržište koje nije dovoljno jeftino za privlačenje ulaganja temeljenih na troškovnoj arbitraži, niti dovoljno skupo za zadržavanje svojih najboljih stručnjaka.

Prehrambeni tehnolog ili menadžer osiguranja kvalitete na razini višeg specijalista zarađuje između 32.000 i 42.000 eura bruto godišnje u Osijeku. Na izvršnoj razini isti profil doseže 55.000 do 75.000 eura, prema Ankete o plaćama MojPosao za 2024. i Analizi plaća Osječke županije Hrvatske gospodarske komore. Agronom ili voditelj biljne proizvodnje pozicioniran je nešto niže, na 28.000 do 38.000 eura za više specijaliste i 50.000 do 68.000 eura na izvršnoj razini. Direktori opskrbnog lanca i logistike ostvaruju 65.000 do 90.000 eura, dok direktori pogona i operacija u prehrambenoj preradi dosežu 70.000 do 95.000 eura uključujući bonuse.

Te su brojke prosječno 20 do 25 % niže od ekvivalentnih pozicija u Zagrebu. No troškovi stanovanja u Osijeku niži su za 40 % u odnosu na glavni grad, prema Numbeovu Indeksu troškova života za 2024. Jaz u neto kupovnoj moći stoga je uži nego što jaz u bruto plaći sugerira. Za kandidata koji razmatra protuponudu iz Zagreba nasuprot ostanku u Osijeku, kalkulacija je složenija nego što usporedba nominalne plaće implicira. Pametan voditelj regrutacije u Osijeku prezentira ukupnu sliku kompenzacije — uključujući stanovanje, vrijeme putovanja na posao i kvalitetu života — umjesto da se natječe isključivo na bruto plaći.

Hitnije pitanje nije razlika u odnosu na Zagreb, već razlika u odnosu na inozemstvo. Kada mliječni tehnolog srednje razine može zarađivati 45.000 do 60.000 eura u Irskoj za isti posao koji se u Osijeku plaća 25.000 do 32.000 eura, nikakva prilagodba troškova života ne zatvara taj jaz. Problem kompenzacija ne odnosi se na to da je Osijek podcijenjen u odnosu na Zagreb. Odnosi se na to da je Osijek podcijenjen u odnosu na cjelokupno jedinstveno tržište EU, u sektoru gdje je mobilnost radne snage sada bez prepreka. Za organizacije koje žele usporediti kompenzacije s domaćim i međunarodnim konkurentima, relevantan skup za usporedbu seže daleko izvan hrvatskih granica.

Regulatorni i strukturni pritisak

Ovisnost o CAP-u i rizik likvidnosti

Približno 85 % poljoprivrednih gospodarstava u Osječko-baranjskoj županiji oslanja se na izravna plaćanja iz CAP-a i fondove za ruralni razvoj za održavanje pozitivnih operativnih marži, prema srednjoročnoj reviziji Strateškog plana CAP-a za 2023. do 2027. Ministarstva poljoprivrede. Ovo nije dodatak na subvencije. To je egzistencijalna ovisnost. Svako kašnjenje u isplatama ili promjena kriterija prihvatljivosti eko-shema stvara trenutne krize likvidnosti za primarne proizvođače, koje se prelijevaju na MSP-ove u preradi unutar jednog obračunskog ciklusa.

Provedba EU strategije Od polja do stola i EU Uredbe o deforestaciji, s rokovima za usklađivanje do kraja 2025., nameće troškove sustava sljedivosti procijenjene na 50.000 do 150.000 eura po MSP-u, prema procjenama utjecaja Europske komisije. Za tvrtku za pakiranje koja posluje iz Osječke industrijske zone s 15 zaposlenika i tankim maržama, taj trošak usklađivanja je egzistencijalan. Industrijska tijela projiciraju da bi 30 do 40 % MSP pakirnica moglo napustiti tržište do kraja 2026.

Demografska putanja

Stanovništvo Osječko-baranjske županije smanjivalo se stopom od 1,8 % godišnje između 2011. i 2021., prema Državnom zavodu za statistiku. To nije sporo opadanje. To je županija koja gubi gotovo petinu svog stanovništva tijekom jednog desetljeća. Manjak sezonske radne snage, koji se trenutno procjenjuje na 2.500 do 3.000 radnika tijekom vršnih žetvenih i prerađivačkih razdoblja, izravan je proizvod tog pada. Belje d.d. odgovorilo je kontinuiranim kampanjama zapošljavanja usmjerenima na radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Nepala, nudeći subvencionirani smještaj i bruto plaće od 900 do 1.100 eura mjesečno. Prema izvještavanju Glasa Slavonije, tvrtka se ipak suočila s manjkom sezonske radne snage od 25 % za žetvu kukuruza 2024., što je prisililo stalne zaposlenike na produženo radno vrijeme.

Regulatorne prepreke za radnike izvan EU, uključujući kvote i administrativne zastoje u obradi, nastavljaju se unatoč reformama iz 2024. Tvrtke kojima treba manualna radna snaga ne mogu je dobiti dovoljno brzo. Tvrtke kojima trebaju specijalisti ne mogu ih uopće pronaći. Oba problema imaju isti temeljni uzrok, ali zahtijevaju potpuno različita rješenja.

Što to znači za voditelje zapošljavanja u 2026.

Osječko tržište agro-prehrambenih talenata u 2026. definirano je paradoksom. Regija ima obrazovnu infrastrukturu, EU financiranje, prerađivačke kapacitete i pristup izvoznim tržištima za podršku rastu. Ono što nema jest sustav popunjavanja radne snage koji drži korak s potražnjom, jer svaka poluga osmišljena za stvaranje tog sustava — sveučilišni output, ulaganje subvencija, imigracijska reforma — propušta na točki zadržavanja, a ne na točki stvaranja.

Za organizacije koje regrutiraju za viša i specijalistička radna mjesta na ovom tržištu, implikacije su konkretne.

Prvo, omjer pasivnih kandidata u osječkom agro-prehrambenom sektoru među najvišima je na bilo kojem hrvatskom tržištu. Sedamdeset posto viših pozicija u upravljanju pogonima popunjava se putem preporuka ili izravnih pristupa, a ne putem objavljenih oglasa. Za direktore sigurnosti hrane, omjer je devet pasivnih kandidata na jednog aktivnog. Strategija regrutacije temeljena na objavama oglasa u najboljem slučaju doseže najmanji dio raspoloživog bazena talenata.

Drugo, brzina je važnija nego na većim tržištima. Kada je Kanditu trebalo 11 mjeseci za popunjavanje pozicije direktora sigurnosti hrane, to nije bila samo neugodnost. To je bilo 11 mjeseci ograničenih kapaciteta za izvoznu certifikaciju. Na tržištu gdje cjelokupan kvalificirani bazen kandidata za određenu poziciju može brojiti manje od 20 ljudi unutar radijusa od 100 kilometara, spora potraga ne propušta samo najbolje kandidate. Propušta jedine kandidate.

Treće, međunarodna dimenzija odljeva talenata znači da svaka potraga mora uzeti u obzir kandidate koji su tehnički dostupni, ali ekonomski motivirani za odlazak. Pristup koji identificira uži izbor od pet kvalificiranih prehrambenih tehnologa u Osječko-baranjskoj županiji koristan je samo ako istovremeno procjenjuje koji od tih petero aktivno razmatraju ponude u Austriji ili Irskoj. Mapiranje talenata koje pokriva kretanja konkurenata i rizik emigracije nije luksuz na ovom tržištu. To je preduvjet.

KiTalent surađuje s organizacijama koje se suočavaju upravo s ovom kombinacijom izazova: duboka specijalistička tržišta gdje kandidati koji su najvažniji nisu vidljivi ni na jednom portalu za zapošljavanje, gdje se konkurentski skup proteže preko nacionalnih granica i gdje se trošak odgođenog zapošljavanja multiplicira svakog tjedna. Sa stopom zadržavanja od 96 % unutar jedne godine na 1.450 izvršnih pozicioniranja i modelom plaćanja po intervjuu koji eliminira rizik unaprijed plaćenog retainera, pristup je dizajniran za tržišta gdje je preciznost važnija od volumena.

Za voditelje regrutacije u proizvodnja kojima je potrebno popuniti kritičnu poziciju prije nego što kandidat koji im treba prihvati ponudu u Beču ili Dublinu, započnite razgovor s našim Executive Search timom o tome kako pronalazimo, procjenjujemo i isporučujemo kandidate spremne za intervju na tržištima poput ovoga.

Često postavljana pitanja

Koja su najteže popunjiva agro-prehrambena radna mjesta u Osijeku u 2026.?

Tri kategorije dominiraju nestašicom: tehničari precizne poljoprivrede s vještinama GPS-a i agronomije dronovima, gdje potražnja premašuje ponudu tri prema jedan; menadžeri sigurnosti hrane i osiguranja kvalitete s HACCP, IFS ili BRC certifikatom, gdje je efektivna stopa nezaposlenosti među iskusnim stručnjacima ispod 1 %; te direktori opskrbnog lanca s iskustvom u hladnolančanoj izvoznoj logistici, gdje je najveći regionalni poslodavac postavio referentne točke kompenzacije koje većina tvrtki ne može pratiti. Sva tri radna mjesta dijele zajedničku karakteristiku: kandidati kvalificirani za njihovo popunjavanje pretežno su pasivni i moraju biti identificirani putem izravnih headhunting pristupa, a ne oglašavanjem radnih mjesta.

Zašto je tako teško zadržati agro-prehrambene talente u Osječko-baranjskoj županiji?

Osijek se suočava s odljevom talenata na tri fronte. Zagrebačke tvrtke nude premije na plaće od 35 do 50 % za izvršne pozicije. Austrijski i njemački poslodavci nude povećanja plaća od 60 do 100 % za kvalificirane operatere i tehničare, uz neometanu mobilnost radne snage unutar EU od 2023. Irska i Nizozemska agresivno regrutiraju specijaliste za mljekarske i prehrambene tehnologije s dvostruko višim kompenzacijama od osječkih razina. Svaka razina vještina ima vlastiti emigracijski put, što znači da nijedna pojedinačna strategija zadržavanja ne pokriva cijeli problem. Stanovništvo županije smanjivalo se stopom od 1,8 % godišnje između 2011. i 2021., što dodatno pojačava odljev.

**Koliko zarađuju viši agro-prehrambeni rukovoditelji u Osijeku u usporedbi sa Zagrebom?Izvršne kompenzacije u Osijeku prosječno su 20 do 25 % niže od ekvivalentnih pozicija u Zagrebu. Direktor opskrbnog lanca ili logistike zarađuje 65.000 do 90.000 eura bruto godišnje u Osijeku nasuprot otprilike 85.000 do 115.000 eura u Zagrebu. Međutim, troškovi stanovanja u Osijeku približno su 40 % niži od onih u glavnom gradu, što znatno sužava jaz u neto kupovnoj moći. Za kandidate koji procjenjuju ponude, ukupna slika kompenzacije — uključujući stanovanje, putovanje na posao i kvalitetu života — može na određenim razinama senioriteta ići u korist Osijeka, premda ta prednost nestaje u usporedbi s austrijskim ili njemačkim ekvivalentima.

Kako EU regulativa utječe na agro-prehrambeno zapošljavanje u istočnoj Hrvatskoj?Strateški plan CAP-a za 2023. do 2027. nameće strože uvjete eko-shema i GAEC uvjetovanosti koji zahtijevaju nove stručnjake za usklađivanje. EU Uredba o deforestaciji zahtijeva sustave sljedivosti koji koštaju 50.000 do 150.000 eura po MSP-u. Strategija Od polja do stola dodaje daljnje obveze izvješćivanja. Zajedno, te regulacije stvaraju potražnju za specijalistima za regulativu i usklađivanje koju lokalno tržište ne proizvodi u dovoljnom broju. Industrijske projekcije sugeriraju da bi 30 do 40 % MSP-ova za prehrambenu ambalažu moglo napustiti tržište do kraja 2026. zbog nemogućnosti financiranja usklađivanja, što će dodatno koncentrirati potražnju za specijaliziranim talentima među manjim brojem većih poslodavaca.

Koji je najbolji pristup izvršnom regrutiranju na osječkom agro-prehrambenom tržištu?

Oglašavanje radnih mjesta uglavnom je neučinkovito za viša i specijalistička radna mjesta na ovom tržištu. Sedamdeset posto viših pozicija u upravljanju pogonima popunjava se putem preporuka ili izravnih pristupa. Za direktore sigurnosti hrane, omjer pasivnih i aktivnih kandidata iznosi devet prema jedan. Učinkovita potraga zahtijeva proaktivno identificiranje i angažiranje kandidata koji su trenutno zaposleni i ne traže posao. Također zahtijeva svijest o međunarodnoj konkurenciji, budući da relevantni bazen talenata uključuje stručnjake koji istovremeno mogu vagati ponude austrijskih, njemačkih ili irskih poslodavaca. KiTalent isporučuje kandidate spremne za intervju unutar 7 do 10 dana koristeći AI-unaprijeđeno mapiranje talenata koje pokriva i domaće i prekogranične bazene kandidata.

Kakvu ulogu Belje d.d. igra u oblikovanju osječkog tržišta agro-prehrambenih talenata?

Belje d.d., u vlasništvu srpske MK Group, dominantni je poslodavac u regiji s 2.800 do 3.100 zaposlenika uključujući sezonske vrhove. Njegove operacije obuhvaćaju 15.

Objavljeno: