Drvni sektor Prijedora u 2026.18% nezaposlenosti i nema koga zaposliti000 hektara šume. Šumski pokrov obuhvaća 62% teritorija općine. Sam kompleks Kozare pruža jednu od najkoncestriranijih rezervi i crnogorične i bjelogorične drvne mase u [Bosni i Hercegovini](/hr/bosnia-and-herzegovina-executive-search). Na papiru, to je grad koji bi trebao graditi uspješnu drvoprerađivačku industriju na gotovo neiscrpnoj resursnoj bazi.

Stvarnost govori drugačije. Registrirana stopa nezaposlenosti u Prijedoru iznosila je 18,4% u trećem kvartalu 2024. Pa ipak, isti kvartal zabilježio je 87 otvorenih radnih mjesta u drvopreradi, s tehničkim pozicijama koje su se u prosjeku popunjavale 78 dana. Pozicije CNC operatera redovito su ostajale otvorene 90 do 120 dana. Za zapošljavanje FSC certificiranih šumarskih inženjera bilo je potrebno šest do devet mjeseci. Općina u kojoj gotovo svaki peti radno sposobni odrasli građanin nema posao ne može popuniti radna mjesta u sektoru koji čini 8,3% njezine industrijske zaposlenosti. Neusklađenost nije suptilna – ona je ključna prepreka industrijskoj budućnosti Prijedora.

U nastavku slijedi analiza zašto ovaj paradoks postoji, što on znači za 47 drvoprerađivačkih subjekata koji posluju u općini i što strukturne promjene koje stižu 2026. zahtijevaju od čelnika koji vode te tvrtke. Uredba EU o suzbijanju krčenja šuma, ubrzana konsolidacija i jaz u kompenzacijama koji svakog kvalificiranog radnika privlači prema Banjoj Luci ili Hrvatskoj konvergiraju u sektoru koji se još nije dovoljno modernizirao da preživi ono što dolazi.

Sektor izgrađen na obilju, zarobljen strukturom

Drvoprerađivački sektor Prijedora ostvario je promet od 48,2 milijuna KM (24,6 milijuna €) u 2023. Do kraja trećeg kvartala 2024. ta je brojka bilježila 4% rasta u odnosu na prethodnu godinu. Brojke sugeriraju skromnu, ali funkcionalnu industriju. No kad pogledamo ispod agregata, slika se raspada.

Od 47 aktivnih subjekata registriranih pod NACE odjeljkom 16 u općini, 76% zapošljava manje od 10 radnika. Sektor dominiraju male pilane koje proizvode građevno drvo, paletne elemente i ogrjevno drvo. Samo je pet subjekata registrirano kao proizvođači namještaja. Od tih pet, samo Stolarija Prijedor (52 zaposlenika) i Wood Style Kozara (28 zaposlenika) održavaju kontinuiranu izvoznu aktivnost, isporučujući u Hrvatsku, Austriju i Sloveniju. Ostatak sektora proizvodi niskomaržne primarne proizvode za domaću potrošnju ili regionalna logistička tržišta.

Ovaj je sastav važan jer određuje kakvu vrstu talenata sektor treba i kakvu može privući. Mikropilana s osam zaposlenika ne zapošljava voditelja kontrole kvalitete s ekspertizom za usklađenost s EUDR-om. Ona ne ulaže u CNC obradne centre. Ona ne zapošljava voditelja izvozne prodaje koji govori njemački. Tvrtke kojima su te sposobnosti potrebne su pet do sedam najvećih subjekata u općini. Oni se natječu za fond talenata koji lokalno gotovo da ne postoji, a okruženi su stotinama radnika čije vještine ne odgovaraju pozicijama koje su bitne.

Jaz u dodanoj vrijednosti

Srž problema Prijedora nije u tome što mu nedostaje drvni sektor. Problem je u tome što njegov drvni sektor stvara manju vrijednost po radniku nego što bi trebao, s obzirom na sirovinu na kućnom pragu.

Dodana vrijednost po zaposleniku u drvopreradi Prijedora iznosila je 38.600 KM godišnje prema posljednjem mjerenju. Prosjek prerađivačke industrije Republike Srpske iznosi 44.200 KM. Usporedive drvoprerađivačke regije u Sloveniji proizvode otprilike dvostruko više po radniku. Jaz postoji jer su strojevi zastarjeli, proizvodi su bazični, a radnoj snazi nedostaju digitalne vještine i vještine certificiranja koje razdvajaju pilanu od proizvođača preciznih komponenti.

Prosječna starost drvoprerađivačkih strojeva u prijedorskoj regiji je 22 godine. Usporedive hrvatske tvrtke u regiji Slavonije koriste opremu prosječne starosti od 8 godina. Taj jaz od 14 godina izravno se prevodi u 15 do 20% slabiju produktivnost, prema analizi produktivnosti Investicijsko-razvojne banke RS-a. Samo 8% anketiranih tvrtki u Prijedoru uložilo je u nove strojeve tijekom 2023. i 2024. Nijedna greenfield izravna strana investicija u drvopreradu nije zabilježena u općini tijekom 2024.

Blizina resursa nije generirala nizvodnu konkurentnost. Generirala je sektor koji obilnu sirovinu prerađuje u niskovrijedne proizvode koristeći zastarjelu opremu, kojom upravljaju radnici bez vještina za bilo što složenije. Resurs nije ograničenje. Ljudski i fizički kapital koji ga okružuje jest.

Paradoks nezaposlenosti i što on zapravo znači

Stopa nezaposlenosti Prijedora od 18,4% normalno bi sugerirala tržište koje pogoduje poslodavcima. Kada je gotovo petina radno aktivnog stanovništva registrirana kao nezaposlena, popunjavanje radnih mjesta trebalo bi biti jednostavno. U drvnom sektoru Prijedora daleko je od toga.

87 slobodnih radnih mjesta zabilježenih u trećem kvartalu 2024. dijeli se na dva potpuno različita problema zapošljavanja. Nekvalificirana radna mjesta popunjavala su se u prosjeku za 34 dana. Tehnička radna mjesta zahtijevala su u prosjeku 78 dana. CNC operaterima trebalo je 90 do 120 dana. Skrivena većina kvalificiranih kandidata na specijalističkim pozicijama ne traži aktivno novi posao, a na tržištu poput Prijedora čak i aktivnim kandidatima često nedostaju specifične vještine koje poslodavci trebaju.

Jaz između agregatne nezaposlenosti i vremena popunjavanja specifičnih radnih mjesta nije neuspjeh u zapošljavanju. To je strukturna neusklađenost. Nezaposlena populacija uključuje radnike iz zatvorenih proizvodnih pogona, zaposlenike uslužnog sektora i poljoprivredne radnike. Ne uključuje CNC programere koji vladaju softverom WoodWOP ili AlphaCAM. Ne uključuje šumarske inženjere s FSC certifikatom lanca odgovornosti. Ne uključuje voditelje izvoza koji mogu pregovarati na njemačkom s austrijskim nabavnim timovima.

Gdje vještine jednostavno ne postoje u dovoljnom broju

Samo 12% postojeće drvoprerađivačke radne snage Prijedora posjeduje strukovne certifikate priznate prema njemačkom DHZ sustavu, što je prag za pristup premium lancima opskrbe u EU. Visoka tehnička škola Prijedor godišnje diplomira 15 do 20 drvoprerađivačkih tehničara. S obzirom na projiciranu potražnju od 120 do 150 novih tehničkih pozicija u 2026., obrazovni sustav proizvodi otprilike jednu osminu onoga što tržište zahtijeva.

Manje od 15 FSC certificiranih šumarskih inženjera djeluje u cijelom koridoru Prijedor – Banja Luka. Ovo nije problem zapošljavanja koji se može riješiti boljim oglašavanjem radnih mjesta. To je problem dostupnog znanja. Ne možete zaposliti iskustvo koje lokalno još ne postoji u dovoljnoj mjeri, a obrazovna infrastruktura za njegovo stvaranje proizvodi diplomirane stručnjake tempom koji neće zatvoriti jaz unutar ovog desetljeća.

60% tvrtki koje su prijavile neuspjele kampanje zapošljavanja CNC operatera u 2024. nisu nudile neodgovarajuću kompenzaciju. Mnoge su nudile 1.800 do 2.200 KM neto mjesečno, što je 40% iznad prosječne plaće u općini. Nisu uspjele jer su kandidati koji su im bili potrebni ili već bili zaposleni u Banjoj Luci, radili u Hrvatskoj ili uopće nikada nisu bili obučeni. Problem se nalazi uzvodno od oglasa za posao – u obrazovnom sustavu, u obrascu migracija i u nesposobnosti sektora da se natječe s geografijama koje nude dva do tri puta višu plaću za istu vještinu.

EUDR stiže i sektor se dijeli na dva dijela

Uredba EU o suzbijanju krčenja šuma najznačajnija je vanjska sila koja će djelovati na drvni sektor Prijedora u 2026. Velike tvrtke suočile su se s rokovima usklađivanja od 30. prosinca 2024. MSP-ovi se suočavaju sa svojim rokovima od lipnja 2025. Uredba zahtijeva geolokacijsku sljedivost za svu drvnu građu koja ulazi na tržište EU, sa sustavima dubinske analize koji potvrđuju da drvo nije posječeno s krčenih površina.

Procjena troškova usklađivanja za prijedorske drvoprerađivače kreće se od 15.000 do 50.000 € po subjektu za GPS kartiranje i sustave dubinske analize, prema procjeni utjecaja FIPA BiH. Za mikropilanu koja zapošljava šest ljudi i prerađuje paletne elemente na 30 godina staroj opremi, ovaj je trošak prohibitan.

Privredna komora RS-a predviđa zatvaranje 10 do 15 mikropilana koje ne mogu financirati usklađivanje s EUDR-om. Tvrtke koje prežive bit će one s kapitalom za ulaganje u sustave sljedivosti i kadrovima za njihovo upravljanje. To stvara novi zahtjev za zapošljavanjem rukovodećeg kadra koji nije postojao prije dvije godine: voditelja kontrole kvalitete s ekspertizom za usklađenost s EUDR-om i FSC-om, s plaćama od 2.800 do 3.600 KM bruto mjesečno. Ti su stručnjaci među najdeficitarnijim profilima u koridoru Prijedor – Banja Luka.

Konsolidacija stvara priliku za malobrojne

Konsolidacija potaknuta EUDR-om nije jednoznačno negativna. Za pet do sedam najvećih subjekata sposobnih apsorbirati troškove usklađivanja, ona uklanja jeftinije konkurente s izvoznih tržišta. Stvara prilike za akvizicije jer se mikropilane zatvaraju ili traže kupce. I koncentrira već ograničenu kvalificiranu radnu snagu općine u manji broj sposobnijih tvrtki.

Privredna komora RS-a projicira 3 do 5% nominalnog rasta za drvni sektor Prijedora u 2026., primarno potaknutog potražnjom za biomasnom energijom i proizvodnjom paleta za srednjoeuropska logistička tržišta. Rast neće biti ravnomjerno raspoređen. Pripast će tvrtkama koje su uložile u CNC obradne centre, osigurale usklađenost s EUDR-om i zaposlile tehničke i komercijalne talente za opsluživanje austrijskih i njemačkih tržišta komponenti. Proizvodnja namještaja s dodanom vrijednošću, nasuprot tome, prema očekivanjima će stagnirati upravo zato što teret usklađivanja najviše pogađa izvoznike gotovih proizvoda koji su već bili najsofisticiraniji akteri sektora.

Upravo ta dinamika čini izazov zapošljavanja u Prijedoru neobičnim. Tvrtke koje su u najboljem položaju za rast iste su tvrtke kojima trebaju talenti koje tržište ne može ponuditi. Tradicionalni pristup zapošljavanju – objaviti oglas i čekati prijave – doseže 30% kvalificiranih radnika koji aktivno traže posao. Preostalih 70% CNC programera i 85% viših šumarskih inženjera zaposleni su drugdje i zahtijevaju izravnu identifikaciju i pristup.

Plafon kompenzacija i geografija odljeva talenata

Poslodavci u drvnom sektoru Prijedora suočavaju se sa strukturom kompenzacija koja im ide na štetu na svakoj razini senioriteta.

Voditelj proizvodnje u drvopreradi Prijedora zarađuje 2.400 do 3.200 KM bruto mjesečno. Direktor pogona ili generalni direktor u srednje velikoj tvrtki s više od 50 zaposlenika zarađuje 4.500 do 6.500 KM bruto, dok vrhunski stručnjaci dosežu 8.000 KM uz sudjelovanje u dobiti. Komercijalni direktor usmjeren na izvoz namještaja može zaraditi 5.000 do 7.000 KM baze plus 10 do 15% provizije na nove EU račune.

Te su brojke konkurentne unutar lokalne ekonomije Prijedora. Nisu konkurentne u odnosu na tri geografije koje odvlače talente iz općine.

Banja Luka, 50 kilometara južno, nudi 15 do 25% višu kompenzaciju za ekvivalentne CNC i upravljačke pozicije. Također pruža bolju infrastrukturu, bolje škole i dublju profesionalnu zajednicu. Za CNC operatera koji zarađuje 2.000 KM u Prijedoru, preseljenje u Banju Luku za 2.400 KM logičan je korak, osobito kada se uzmu u obzir obiteljske pogodnosti regionalnog centra.

Hrvatske drvoprerađivačke regije predstavljaju ozbiljniji odljev. Slavonski Brod i Osijek, 120 do 150 kilometara sjeverno, privlače iskusnije šumarske inženjere i dizajnere namještaja neto plaćama 2,5 do 3 puta višim od prijedorskih ekvivalenata. Šumarski inženjer koji zarađuje 800 do 1.000 € mjesečno u Prijedoru može zaraditi 1.800 do 2.500 € u Hrvatskoj, uz EU mobilnost i socijalne beneficije.

Slovenija predstavlja gornju granicu. Ljubljana i Maribor nude 3.000 do 4.500 € mjesečno za seniorske pozicije u CNC programiranju i upravljanju izvozom. Te pozicije dolaze s EU radnim pravima, pojednostavljenom mobilnošću i kvalitetom života s kojom se Prijedor ne može mjeriti bez obzira na prilagodbe plaća.

Na čemu Prijedor može, a na čemu ne može konkurirati

Prijedor nudi jednu istinsku prednost: troškovi stanovanja 30% su niži od onih u Banjoj Luci. Za iskusnog stručnjaka s obiteljskim vezama za regiju, to je važno. No općini nedostaju međunarodno školstvo, specijalizirana zdravstvena skrb i urbani sadržaji koji zadržavaju rukovoditelje s obiteljima. Jaz nije čisto financijski – on je strukturan.

Implikacija za čelnike zadužene za zapošljavanje je jasna. Potraga za iskusnim CNC programerom ili voditeljem izvozne prodaje s poznavanjem njemačkog jezika u Prijedoru nije lokalna potraga. To je regionalna potraga koja mora doseći zaposlene kandidate u Banjoj Luci, Hrvatskoj i potencijalno Sloveniji te ih uvjeriti da Prijedor nudi nešto što njihova trenutna pozicija ne pruža. Kada organizacije koje zapošljavaju za nišne pozicije imaju ograničen lokalni fond kandidata, kompenzacija sama rijetko premošćuje jaz. Uloga, autonomija i putanja rasta moraju biti dio ponude. U Prijedoru, gdje najveći drvoprerađivački poslodavac ima 52 zaposlenika, ponudu rasta potrebno je pažljivo konstruirati.

Ograničenja sirovina dodatno produbljuju problem talenata

Čak i kada bi prijedorski drvoprerađivači mogli popuniti svako radno mjesto sutra, tvrdi plafon ograničava njihovu proizvodnju. Godišnji dopušteni sječni etat za šumskogospodarsku jedinicu Prijedor za 2024. utvrđen je na 143.000 kubnih metara ukupno (98.000 crnogoričnih, 45.000 bjelogoričnih). To predstavlja smanjenje od 12% u odnosu na razine iz 2023., uvjetovano proračunima održivog prinosa prema Planu upravljanja šumama Ministarstva poljoprivrede za razdoblje 2022. – 2031.

Kvota je u potpunosti raspodijeljena licenciranim sječkarima do drugog kvartala 2024. Iskorištenost kapaciteta u 22 pilane Prijedora u prosjeku iznosi samo 65%, ne zato što potražnja nije dovoljna, već zato što je opskrba sirovinom ograničena. Državno poduzeće Šumsko gazdinstvo "Kozara", s 340 zaposlenika, upravlja šumskogospodarskim i sječnim operacijama. Ono je najveći poslodavac vezan za drvo u Prijedoru po broju zaposlenih, no nije proizvođač. Ono je čuvar pristupa.

To stvara dvostruko ograničenje za zapošljavanje. Tvrtka koja ulaže u CNC tehnologiju i usklađenost s EUDR-om kako bi opsluživala tržišta veće vrijednosti ne može jamčiti protok sirovina koji opravdava ulaganje. Voditelj proizvodnje zaposlen kako bi povećao obujam udara u zid kvote. Voditelj izvozne prodaje koji osigura nove austrijske kupce suočava se s pitanjem može li pilana ispuniti narudžbe.

Interakcija između oskudice talenata i oskudice sirovina multiplikator je koji čini prijedorski sektor jedinstveno teškim za skaliranje. Kapitalne investicije bez talenata propadaju. Ulaganja u talente bez sirovina propadaju. Oboje zahtijeva dugoročno planiranje u sektoru kojim dominiraju mikropoduzetnici koji planiraju od kvartala do kvartala.

Što ovo tržište zahtijeva od čelnika zaduženih za zapošljavanje

Standardni pristup zapošljavanju u drvnom sektoru Prijedora slijedi poznati obrazac. Tvrtka objavi oglas na Posao.ba ili MojPosao.ba ili MojPosao.ba, čeka prijave, intervjuira tko god se prijavi i ili zaposli kompromisnog kandidata ili ostavi radno mjesto otvorenim. Za nekvalificirane pozicije to funkcionira zadovoljavajuće. Za pozicije o kojima ovisi može li tvrtka izvoziti, uskladiti se s EUDR-om ili upravljati CNC opremom – ne funkcionira.

Podaci jasno pokazuju neuspjeh. Wood Style Kozara javno je oglasila poziciju voditelja izvozne prodaje s poznavanjem njemačkog jezika od ožujka do rujna 2024. Potraga je trajala 180 dana prije nego što je tvrtka popunila poziciju zapošljavanjem iz konkurentske tvrtke u Banjoj Luci uz 25% višu plaću od tržišnog standarda. Šest mjeseci nepopunjene komercijalne pozicije u tvrtki s 28 zaposlenika predstavlja znatan dio potencijalnog godišnjeg rasta prihoda – izgubljen.

Ovo nije izolirani slučaj, već obrazac. Na tržištu gdje je 70% kvalificiranih CNC programera zaposleno i ne traži nove pozicije, te je 85% FSC certificiranih šumarskih inženjera pasivno, metodologija koja doseže kandidata kojeg trebate jest izravna identifikacija i pristup, a ne oglašavanje.

Neformalni sektor dodatno komplicira situaciju

Procjenjuje se da se 30% drvoprerađivačke aktivnosti u Prijedoru odvija u neregistriranim radionicama. Takve operacije konkuriraju cijenom izbjegavajući porezne obveze, sigurnosne standarde i troškove certificiranja. Također zapošljavaju kvalificirane radnike neformalno, uklanjajući ih iz vidljivog fonda talenata u potpunosti.

Za registriranu tvrtku koja provodi legitimnu potragu za CNC operaterom, neformalni sektor stvara dvostruku štetu. Komprimira marže (otežavajući ponudu konkurentnih plaća) i apsorbira talente u paralelno tržište kojem formalni kanali zapošljavanja ne mogu pristupiti. Razumijevanje gdje se kandidati zapravo nalaze, umjesto gdje oglasne ploče sugeriraju da bi trebali biti, postaje ključno na tržištu gdje se formalni i neformalni sektor preklapaju u ovolikoj mjeri.

Tvrtke koje će izaći iz konsolidacije Prijedora kao održive, izvozno sposobne operacije trebaju čelnike koji mogu upravljati usklađenošću s EUDR-om, rukovati modernom opremom i razvijati odnose s kupcima u EU. Ti čelnici postoje u široj balkanskoj regiji. Zaposleni su u Banjoj Luci, u hrvatskim drvoprerađivačkim tvrtkama ili kod slovenskih proizvođača namještaja. Dosezanje do njih zahtijeva drugačiju vrstu potrage.

Sinteza: kapital se pomaknuo, ljudski kapital nije slijedio

Ključni analitički zaključak koji proizlazi iz podataka o Prijedoru jest sljedeći: mala količina kapitala koja je ušla u sektor – bilo u CNC opremu, proizvodnju peleta ili sustave usklađenosti s EUDR-om – nije smanjila potrebe za radnom snagom. Zamijenila je jednu vrstu radnika drugom koja lokalno još ne postoji u dovoljnom broju.

Pilana koja kupi HOMAG obradni centar ne treba manje zaposlenika. Treba drugačije zaposlenike – CNC programera umjesto ručnog operatera. Tvrtka koja postigne usklađenost s EUDR-om ne ukida radna mjesta. Stvara poziciju voditelja kontrole kvalitete koja se plaća dvostruko više od općinskog prosjeka i zahtijeva certifikate koje 88% lokalne radne snage ne posjeduje. Proizvođač peleta koji prerađuje ostatke iz pilana zapošljava tehničare čije se vještine više preklapaju s radom energetskog postrojenja nego s tradicionalnom obradom drva.

Investicije su stigle brže nego što obrazovni sustav može osigurati ljude za upravljanje njima. Visoka tehnička škola proizvodi 15 do 20 diplomiranih godišnje. Sektor projicira 120 do 150 novih tehničkih pozicija u 2026. Aritmetika ne funkcionira i nijedna količina oglašavanja radnih mjesta to neće promijeniti.

Za organizacije koje upravljaju proizvodnja, Prijedor predstavlja ekstreman slučaj uobičajenog obrasca. Investicijska teza je zdrava. Resursna baza je snažna. Tržišna prilika, osobito u biomasi i preciznim komponentama za srednjoeuropske lance opskrbe, je stvarna. No talent za realizaciju te prilike ključno je ograničenje. Pronalaženje pasivnih kandidata koji nisu ni na jednom portalu za posao, ali posjeduju točno potrebne vještine razlika je između plana rasta koji se ostvaruje i onog koji zastaje.

KiTalentov pristup tržištima poput Prijedora temelji se na AI i tehnologija s rijetkim certifikatima koji djeluju u susjednim geografijama. U općini gdje cjelokupni kvalificirani fond talenata za senior pozicije broji tek nekoliko desetaka, potraga se mora proširiti na Banju Luku, Zagreb, Ljubljanu i šire. Model isporučuje kandidate spremne za intervju unutar 7 do 10 dana, s 96% stopom zadržavanja u prvoj godini i strukturom plaćanja po intervjuu koja uklanja rizik retainera za tvrtke koje posluju na MSP maržama.

Za čelnike zadužene za zapošljavanje u drvoprerađivačkom sektoru Prijedora, ili investitore koji evaluiraju priliku konsolidacije, pitanje nije postoje li talenti. Postoje – zaposleni 50 do 500 kilometara daleko. Pitanje je može li vaša metoda potrage do njih doći prije nego što to učini hrvatski ili slovenski konkurent. Ako je vaš trenutni pristup rezultirao 90-dnevnim otvorenim radnim mjestom za CNC operatera ili šestomjesečnom potragom za voditeljem izvoza, pokrenite razgovor s našim timom za Executive Search u industrijskom sektoru o tome kako izgleda drugačiji pristup.

Često postavljana pitanja

Kolika je prosječna plaća za voditelje u drvopreradi u Prijedoru?

Voditelji proizvodnje u drvoprerađivačkom sektoru Prijedora zarađuju 2.400 do 3.200 KM bruto mjesečno (1.225 do 1.635 €), što predstavlja premiju od 20 do 30% u odnosu na opće proizvodne voditelje u općini. Direktori pogona u srednje velikim tvrtkama s više od 50 zaposlenika zarađuju 4.500 do 6.500 KM bruto, dok vrhunski stručnjaci dosežu 8.000 KM kroz sudjelovanje u dobiti. prohibitivan800 do 3.600 KM bruto zbog akutne oskudice. Ove brojke ostaju 15 do 25% ispod ekvivalentnih pozicija u Banjoj Luci i 60 do 70% ispod hrvatskih usporedbi, što pokreće kontinuirani odljev talenata prema bolje plaćenim regionalnim tržištima.

Zašto je toliko teško zaposliti CNC operatere u Prijedoru?

Otvorena radna mjesta za CNC operatere u drvnom sektoru Prijedora ostaju otvorena 90 do 120 dana u prosjeku, unatoč plaćama 40% iznad prosječne plaće u općini. Poteškoće proizlaze iz tri faktora: godišnji obrazovni sustav proizvodi samo 15 do 20 drvoprerađivačkih tehničara iz Visoke tehničke škole Prijedor, tvrtke iz Banje Luke nude 15 do 25% više plaće za identične vještine, a 70% kvalificiranih CNC programera u široj regiji zaposleno je i ne traži aktivno posao. Standardno oglašavanje radnih mjesta doseže samo 30% tražitelja, ostavljajući većinu nevidljivom za konvencionalno zapošljavanje.

Kako će Uredba EU o suzbijanju krčenja šuma utjecati na drvni sektor Prijedora?

EUDR zahtijeva geolokacijsku sljedivost za svu drvnu građu koja ulazi u EU, s rokovima usklađivanja za MSP-ove od lipnja 2025. Troškovi usklađivanja kreću se od 15.000 do 50.prohibitivan Za dominantne mikropilane Prijedora koje zapošljavaju manje od 10 radnika, ovaj je trošak često prohibitivan. Privredna komora RS-a predviđa zatvaranje 10 do 15 mikropilana. Tvrtke koje prežive trebat će kadrove specijalizirane za EUDR, profil toliko rijedak da manje od 15 kvalificiranih stručnjaka djeluje u cijelom koridoru Prijedor – Banja Luka.