Splitski ICT sektor brzo raste, a zapošljava sporo: usko grlo talenata iza drugog hrvatskog tehnološkog središta

Split godišnje sa svojih sveučilišta producira 450 ICT diplomiranih stručnjaka. U Splitsko-dalmatinskoj županiji postoji 1.400 nepopunjenih tehnoloških radnih mjesta. Ova dva broja ne bi trebala istovremeno postojati. Pa ipak postoje, a jaz između njih objašnjava gotovo sve što voditelji zapošljavanja trebaju znati o ovom tržištu.

Drugi po veličini grad u Hrvatskoj tiho je izgradio jedan od zanimljivijih tehnoloških klastera u jugoistočnoj Europi. Znanstveno-tehnološki park (STP Split) ima popunjenost od 94 %. Sredstva iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost usmjerila su približno 8,3 milijuna eura u dalmatinske projekte digitalne transformacije. Endava, Infinum, Span i Lemax zajedno zapošljavaju više od 400 inženjera u gradu. Njemačke i austrijske tvrtke sve češće nabavljaju usluge održavanja aplikacija i modernizacije naslijeđenih sustava iz Splita, privučene članstvom u Eurozoni i logističkim prednostima Schengena. Investicijska priča je stvarna.

Priča o zapošljavanju je znatno teža. Potrage za iskusnim DevOps stručnjacima traju pet do sedam mjeseci. Četrdeset posto tih potraga završi potpunim neuspjehom. Produktne tvrtke gube srednje iskusne programere koji odlaze u servisne tvrtke jer im nude premije na plaću od 15 do 25 posto. A kandidati koji bi mogli popuniti najkritičnija radna mjesta ne traže posao: 75 do 80 posto kvalificiranih cloud i DevOps inženjera u Splitu zaposleno je i ne odgovara na oglase za posao. U nastavku slijedi analiza iz prve ruke o tome kako splitsko ICT tržište zapravo funkcionira, gdje su točke pritiska i što organizacije koje zapošljavaju na ovom tržištu moraju raditi drukčije kako bi došle do kandidata koji su zaista važni.

Klaster koji je prerastao vlastitu ponudu talenata

Splitski tehnološki sektor zapošljava približno 4.800 do 5.200 stručnjaka na početku 2026. godine, što odražava porast od 12 posto u odnosu na razine iz 2022. prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Razvoj softvera i IT usluge sada čine otprilike 4,2 posto županijskog BDP-a, u usporedbi s 2,8 posto 2019. godine. Taj trend, dokumentiran od strane Agencije za razvoj Splitsko-dalmatinske županije (IRMO), predstavlja istinsku ekonomsku diversifikaciju u regiji povijesno obilježenoj turizmom i pomorskom industrijom.

Klaster funkcionira u dva različita sloja. Prvi sloj čine lokalno osnovane produktne tvrtke. Lemax razvija SaaS softver za putovanja. Entrio i skupina blockchain-orijentiranih malih i srednjih poduzeća razvijaju vlastite proizvode. Te su tvrtke koncentrirane u STP Splitu, koji je 2024. godine iznjedrio 12 softverskih startupova, od kojih su tri osigurala Series A financiranje iznad 2 milijuna eura. Drugi sloj čine podružnice za pružanje usluga: splitski studio tvrtke Endava (naslijeđen nakon akvizicije tvrtke Five), razvojni ured tvrtke Infinum i digitalna divizija tvrtke Span. Te operacije služe klijentima izvan grada i izravno se natječu s produktnim tvrtkama za iste lokalne inženjere.

Stopa nepopunjenosti radnih mjesta za pozicije u razvoju softvera u Splitu iznosi 8,4 posto. To je znatno iznad nacionalnog prosjeka od 6,1 posto. Podaci HGK-a pokazuju da softverski programeri čine 62 posto od 1.400 nepopunjenih ICT radnih mjesta u županiji. Potražnja je stvarna, investicije pristižu, a pipeline talenata ne može držati korak.

To je središnji paradoks. Kapital se kretao brže nego što ga ljudski kapital može pratiti.

Paradoks diplomiranih: 450 diploma, 150 spremnih inženjera

Najrječitiji podatak na splitskom ICT tržištu nije stopa nepopunjenosti radnih mjesta. To je stopa konverzije između sveučilišnog outputa i komercijalne zapošljivosti.

Što sveučilišta produciraju

FESB (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje) Sveučilišta u Splitu godišnje producira približno 280 ICT diplomiranih stručnjaka na razini prvostupnika i magistra. Zajedno s ostalim sveučilišnim programima, ukupni godišnji output ICT diplomiranih stručnjaka doseže otprilike 450. Na papiru, to bi trebalo značajno smanjiti broj od 1.400 nepopunjenih radnih mjesta unutar nekoliko ciklusa. No ne smanjuje.

Zašto se brojevi ne poklapaju

Ankete poslodavaca koje citira Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) pokazuju da samo 30 do 35 posto tih diplomiranih stručnjaka zadovoljava neposredne standarde zapošljivosti za komercijalni razvoj softvera. To znači da na tržište s više od deset puta toliko otvorenih pozicija godišnje ulazi približno 135 do 158 odmah zapošljivih diplomiranih stručnjaka. Ostatak zahtijeva značajno usavršavanje prije nego što mogu doprinijeti u produkcijskim okruženjima.

Ovo nije problem veličine. Ovo je problem usklađenosti. FESB održava snažna istraživačko-razvojna partnerstva s tvrtkom Ericsson Nikola Tesla i lokalnim pomorsko-tehnološkim tvrtkama te producira diplomirane stručnjake s dubokom specijalizacijom u IoT-u i ugrađenim sustavima. Ta specijalizacija je vrijedna. No većina komercijalne potražnje u Splitu odnosi se na razvoj full-stack JavaScript i TypeScript za digitalne agencije, cloud infrastrukturu i DevOps za enterprise outsourcing te backend usluge u Javi i Pythonu. Snage sveučilišta i potrebe tržišta preklapaju se samo djelomično.

Implikacija za svaku organizaciju koja planira zapošljavati na ovom tržištu je izravna: nemojte pretpostavljati da prisutnost sveučilišta s jakim inženjerskim fakultetom znači da su diplomirani stručnjaci dostupni za radna mjesta koja trebate popuniti. Pipeline je uži nego što se čini, a svaki poslodavac u klasteru crpi iz istih otprilike 150 diplomiranih stručnjaka svake godine. Tvrtke koje unaprijed grade strukturirane pipelineove talenata popunjavaju pozicije. One koje počinju tražiti tek nakon otvaranja radnog mjesta već kasne.

Tri konkurenta koje lokalni poslodavci ne mogu nadmašiti

Splitske ICT tvrtke ne natječu se samo međusobno. Natječu se protiv tri vanjska čimbenika, od kojih svaki privlači talente pod uvjetima koje lokalni poslodavci teško mogu dosegnuti.

Gravitacijska sila [Zagreba](/hr/zagreb-croatia-executive-search)

Zagreb dominira u Executive Searchu i specijaliziranom tehničkom zapošljavanju u Hrvatskoj. Glavni grad nudi premije na plaću od 12 do 18 posto za ekvivalentna mjesta viših inženjera i 25 do 35 posto za pozicije na razini potpredsjednika, prema regionalnoj usporedbi plaća portala MojPosao.hr](https://www.mojposao.hr). Jaz nije samo financijski. Zagreb pruža izravnu letačku povezanost s europskim tehnološkim središtima, mogućnosti međunarodnog školovanja kojih u Splitu nema te koncentraciju sjedišta korporacija koja omogućuje brži vertikalni razvoj karijere.

Za inženjera usred karijere koji procjenjuje napredovanje u tvrtki sa sjedištem u Zagrebu nasuprot lateralnom prelasku u splitsku produktnu tvrtku, kalkulacija je jednostavna. Split nudi niže troškove života (približno 12 posto niži troškovi stanovanja prema podacima Eurostata), ali uži plafon. Ambiciozni profesionalci u ranim tridesetima često se sele na sjever. Talent ne napušta Hrvatsku. Napušta Split.

Odljev putem međunarodnog rada na daljinu

Približno 18 do 22 posto splitskih iskusnih softverskih programera (pet ili više godina iskustva) sada radi kao izvođači ili zaposlenici njemačkih, austrijskih ili američkih tvrtki. Zarađuju plaće na razini zapadnoeuropskih od 70.000 do 120.000 eura godišnje. Žive u Splitu, uživaju u mediteranskoj klimi i potpuno su nevidljivi za oglase za posao lokalnih poslodavaca.

Ovaj segment nerazmjerno pogađa backend specijaliste u Javi, Pythonu i Go-u te cloud arhitekte. To su upravo profili za kojima je najveća potražnja lokalnih delivery centara. Splitski poslodavac koji nudi 52.000 eura za poziciju iskusnog backend programera natječe se protiv ugovora za rad na daljinu koji plaća 90.000 eura ili više. Matematika ne zahtijeva objašnjenje.

Fizička emigracija

Iako je usporena od usvajanja eura u Hrvatskoj u siječnju 2023., emigracija u Berlin, München i Dublin ostaje privlačna za profesionalce usred karijere koji traže dioničku kompenzaciju i startup ekosustave koje Hrvatska još ne nudi u dovoljnoj mjeri. Migracijski podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se ovaj tok usporio, ali nije prestao. Svaki inženjer koji trajno ode jedan je kandidat manje na tržištu koje si ne može priuštiti gubitak ni jednog.

Kumulativni učinak ovih triju sila jest da je splitska dostupna baza talenata za iskusne tehničke pozicije znatno manja nego što to sugeriraju ukupne brojke o zaposlenosti. Grad s 5.000 ICT stručnjaka nema 5.000 stručnjaka dostupnih za zapošljavanje. Ima ih možda 1.500 koji nisu vezani međunarodnim ugovorima za rad na daljinu, ne planiraju preseljenje u Zagreb i ne razmatraju emigraciju. Od toga, većina je pasivna.

Razdvajanje kompenzacija: dva tržišta u jednom gradu

Podaci o kompenzacijama u splitskom ICT sektoru pričaju koherentnu priču samo kada prepoznate da opisuju dva odvojena tržišta rada koja djeluju na istoj geografiji.

Prvo tržište služi lokalnim poslodavcima i poslodavcima sa sjedištem u Zagrebu. Iskusni softverski inženjer s pet do osam godina iskustva zarađuje 38.000 do 52.000 eura bruto godišnje. Iskusni DevOps inženjer zarađuje 42.000 do 58.000 eura, pri čemu izvrsni stručnjaci u međunarodnim delivery centrima dosežu 65.000 eura ili više. Menadžeri inženjeringa s osam do dvanaest godina iskustva zarađuju 55.000 do 72.000 eura, iako splitske tvrtke često ograničavaju iznos na 65.000 eura osim ako nisu dio međunarodne grupacije. Ove brojke, preuzete iz HUP-ova ICT istraživanja plaća i CITRA istraživanja kompenzacija za 2024., predstavljaju ustaljeni lokalni cjenik.

Drugo tržište služi međunarodnoj ekonomiji rada na daljinu. Isti iskusni backend programer koji zarađuje 48.000 eura u splitskoj produktnoj tvrtki može zarađivati 80.000 do 120.000 eura radeći na daljinu za njemačko poduzeće ili američki scale-up. Isti cloud arhitekt koji doseže maksimum od 65.000 eura lokalno može zarađivati 100.000 eura ili više bez promjene stana. Ova bifurkacija nije privremena arbitraža. To je trajna strukturna značajka svakog grada u kojem brzi internet povezuje kvalificiranu radnu snagu s bogatijim ekonomijama.

Na razini rukovoditelja, slika se dodatno izoštrava. Potpredsjednik za inženjering u organizaciji s više od 100 zaposlenika u Splitu zarađuje 75.000 do 95.000 eura osnovne plaće, pri čemu međunarodne tvrtke poput Endave potencijalno dosežu 110.000 eura uključujući bonuse. CTO u lokalnom startupu ili malom i srednjem poduzeću zarađuje 60.000 do 85.000 eura osnovne plaće, sa snažnim naglaskom na dionički udio (tipično 0,5 do 3 posto) u produktnim tvrtkama. Taj CTO zarađuje 20 do 25 posto manje u gotovini nego na ekvivalentnoj poziciji u Zagrebu.

Za voditelje zapošljavanja, praktična posljedica je sljedeća: svako istraživanje usporedbe kompenzacija koje se referira samo na lokalni cjenik proizvest će ponude koje dopiru do aktivnih kandidata, ali promašuju pasivne. Pasivni kandidati koji nisu na tržištu zarađuju međunarodne tarife za rad na daljinu. Da biste ih dosegnuli, ponuda mora premostiti jaz — ne nužno do pariteta, ali dovoljno da nefinancijske pogodnosti lokalnog zaposlenja (timska interakcija, razvoj karijere, dionički udio u rastućoj tvrtki) mogu pokriti preostalu razliku. Tvrtke koje to razumiju popunjavaju pozicije. Tvrtke koje ne razumiju ponovno objavljuju isti oglas svako tromjesečje — obrazac koji se poklapa s razlozima zašto mnogi procesi izvršnog pronalaženja kadrova propadaju na uskim tržištima.

Nearshoring prilika i njezino ograničenje u zapošljavanju

Splitsko članstvo u Eurozoni i Schengenskom prostoru stvorilo je novi kanal potražnje koji nije postojao prije siječnja 2023. Njemačka i austrijska srednja poduzeća sve češće outsourcaju održavanje aplikacija i modernizaciju naslijeđenih sustava u Split, privučena nultim valutnim rizikom, pojednostavljenom logistikom i vremenskom zonom koja se preklapa s radnim satima srednje Europe.

Istraživanje poslovne klime Njemačko-hrvatske gospodarske komore (AHK Kroatien) za 2024. potvrdilo je ovaj obrazac. Splitska pozicija kao odredište za nearshoring jača. Endava je signalizirala namjeru proširenja svog splitskog studija za dodatnih 40 do 50 zaposlenika, uvjetovano sporazumima o partnerstvu sa sveučilištima. ICT vijeće HUP-a projicira rast broja zaposlenih od 6 do 8 posto u splitskom softverskom sektoru do 2026., ograničen primarno dostupnošću talenata, a ne potražnjom klijenata.

U tome je ključni uvid: plafon potražnje u Splitu nije postavljen tržištem. Postavlja ga ponuda radne snage. Svaka tvrtka koja dobije nearshoring ugovor u Splitu mora potom zaposliti inženjere za njegovu isporuku. Inženjerski talenti za isporuku tih ugovora crpe se iz istog ograničenog bazena iz kojeg se svaki drugi poslodavac u gradu već bori da zaposli.

Regulatorno okruženje EU dodatno komplicira stvari. Implementacija AI i tehnologija i Direktive NIS2 zahtijevat će zapošljavanje u području usklađenosti u srednjim poduzećima, stvarajući potražnju za sigurnosnim arhitektima i specijalistima za upravljanje umjetnom inteligencijom. To su pozicije koje lokalno tržište trenutno ne može popuniti ni po kojoj cijeni. Ažuriranja kurikuluma FESB-a specifična za umjetnu inteligenciju novijeg su datuma. Iskusni inženjeri strojnog učenja u Splitu gotovo su isključivo pasivni kandidati s radnim stažom dužim od tri godine kod trenutnog poslodavca. Regulatorni sat otkucava brže nego što cjevovod talenata može odgovoriti.

Za organizacije koje procjenjuju Split kao nearshoring lokaciju, komercijalna prilika je istinska. No rizik izvršenja u potpunosti leži u zapošljavanju. Tvrtka koja osigura ugovor o isporuci, a zatim provede šest mjeseci bez mogućnosti zapošljavanja inženjera za njegovo ispunjenje, kupila je obvezu, a ne imovinu.

Što ovo tržište čini drugačijim: paradoks životnog stila

Ovdje je analitička tvrdnja koju podaci impliciraju, ali je ne izriču izravno: najveća prednost Splita u zapošljavanju i najveća prepreka zapošljavanju jedna su te ista stvar.

Mediteranski način života razlog je zašto inženjeri ostaju u Splitu umjesto da emigriraju. To je razlog zašto međunarodni radnici na daljinu biraju Split kao svoju bazu. To je razlog zašto je hrvatski program digitalne nomadske vize zabilježio porast od 40 posto registriranih digitalnih nomada u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2024. godine. Način života djeluje kao sidro.

No ta ista ekonomija životnog stila podiže cijene nekretnina za 14 posto godišnje (Hrvatska narodna banka, Indeks cijena stambenih nekretnina, Q3 2024.), čime se erodira prednost troškova života koja je nekada činila splitske niže plaće prihvatljivima. Upravo ona smanjuje letačku povezanost od listopada do travnja, kada zimski red letenja splitske zračne luke reže izravne veze s europskim čvorištima i prisiljava poslovna putovanja kroz Zagreb, dva sata vožnje udaljen. Upravo ona stvara ljetnu distorziju plaća pri kojoj mjesečne neto plaće u ugostiteljstvu od 1.200 do 1.500 eura približavaju plaćama juniorskih programera od 1.400 do 1.800 eura neto, privlačeći početnike u QA i support funkcijama u privremene turističke uloge.

Digitalni nomadi koji dolaze ne popunjavaju lokalna radna mjesta. Rade za tvrtke u Berlinu, San Franciscu i Londonu. Troše stambeni prostor, podižu cijene u kafićima i doprinose privlačnosti životnog stila koja privlači još više nomada. Ne prijavljuju se za pozicije u Lemaxu ili Entriu. Prisutni su u statistikama tržišta talenata, ali odsutni iz baze talenata dostupnih za zapošljavanje.

Ovo stvara petlju povratne sprege. Način života privlači radnike na daljinu. Radnici na daljinu povećavaju troškove života. Povećani troškovi života smanjuju konkurentnost lokalnih plaća. Lokalni poslodavci moraju povisiti kompenzacije. Povišene kompenzacije sužavaju marže. Sužene marže smanjuju sposobnost izjednačavanja s međunarodnim tarifama za rad na daljinu. Jaz opstaje.

Svaka strategija zapošljavanja koja se oslanja na splitski način života kao primarnu vrijednosnu ponudu mora uzeti u obzir činjenicu da isti taj način života istovremeno otežava zapošljavanje na ovom tržištu. Vrijednosna ponuda mora biti preciznija od "živite uz more." Mora odgovoriti na pitanje koje pasivni kandidat zapravo postavlja: zašto bih zarađivao manje radeći za vas kada mogu zarađivati više, iz istog stana, radeći za nekoga drugoga?

Kako zapošljavati na splitskom ICT tržištu kada najbolji kandidati ne traže posao

Podaci su jasni u jednoj točki. Na razini iskusnih stručnjaka i rukovoditelja, Split funkcionira kao tržište pasivnih kandidata. Sedamdeset pet do osamdeset posto kvalificiranih cloud i DevOps inženjera zaposleno je i ne prijavljuje se aktivno. Zapošljavanje na razini VP of Engineering i CTO u potpunosti se oslanja na izravne headhunting pristupe. Aktivni tražitelji posla na razini rukovoditelja u tehnološkoj zajednici ove veličine, gdje reputacija putuje brzo, često signaliziraju probleme s učinkovitošću ili kulturalnom uklopljivošću.

Tradicionalno oglašavanje radnih mjesta doseže aktivnih 20 posto. Na tržištu gdje aktivni segment naginje prema juniornijim profilima i gdje najkritičnija radna mjesta zahtijevaju osam ili više godina iskustva, tih 20 posto ne sadrži kandidate koji su vam potrebni.

Za organizacije koje zapošljavaju višu rukovodeću razinu u tehnološkim tvrtkama, metoda se mora promijeniti. Splitska baza talenata konačna je i poznata. Inženjeri sposobni voditi proširenje delivery centra ili izgraditi tim za razvoj proizvoda su prepoznatljivi. Rade u jednoj od možda petnaest do dvadeset tvrtki u gradu ili rade na daljinu za međunarodnog poslodavca. Ne pretražuju portale za zapošljavanje.

Tu su brzina i preciznost ključni. Prosječno vrijeme popunjavanja pozicije za iskusnog inženjera u Splitu iznosi 4,2 mjeseca. U Zagrebu ista potraga traje 2,8 mjeseci. Taj jaz od 1,4 mjeseca nije uzrokovan time što je Split lošije tržište. Uzrokovan je time što tvrtke koriste metode dizajnirane za tržišta aktivnih kandidata na tržištu na kojem su kandidati pasivni. Metoda ne odgovara stvarnosti.

KiTalentov pristup AI i tehnologija izgrađen je upravo za ovu dinamiku. Mapiranje talenata pomoću AI-ja identificira specifične stručnjake na tržištu koji odgovaraju traženom tehničkom i upravljačkom profilu. U gradu s 5.000 ICT stručnjaka, održiva baza kandidata za poziciju potpredsjednika za inženjering može brojati 15 do 20 osoba. Identificiranje i angažiranje svih njih unutar dana, umjesto čekanja mjesecima da netko odgovori na oglas za posao, čini razliku između potrage koja se zatvori i potrage koja stagnira.

KiTalent isporučuje kandidate za rukovodeće pozicije spremne za intervju unutar 7 do 10 dana, koristeći model plaćanja po intervjuu koji eliminira rizik unaprijed plaćenog paušala. Sa stopom zadržavanja od 96 posto nakon jedne godine kroz više od 1.450 izvršenih plasmana na rukovodeće pozicije, pristup je dizajniran za tržišta na kojima je cijena pogrešnog zapošljavanja na razini vodstva daleko veća od cijene temeljite potrage.

Za organizacije koje grade ili proširuju tehnološke timove u Splitu — bilo da se radi o nearshoring delivery centrima, funkcijama inženjeringa proizvoda ili kapacitetima za usklađenost i sigurnost koje zahtijeva NIS2 — pitanje nije postoje li kvalificirani talenti. Postoje. Pitanje je može li vaša metoda potrage dosegnuti 80 posto tih talenata koji nikada neće vidjeti vaš oglas za posao. Započnite razgovor s našim Executive Search timom o tome kako mapiramo i angažiramo pasivno tehničko vodstvo na najograničenijem tržištu zapošljavanja u Hrvatskoj.

Često postavljana pitanja

**Kolika je prosječna plaća iskusnog softverskog inženjera u Splitu, Hrvatska, u 2026.?Iskusni softverski inženjer s pet do osam godina iskustva u Splitu zarađuje 38.000 do 52.000 eura bruto godišnje kada je zaposlen kod lokalnih poslodavaca ili poslodavaca sa sjedištem u Zagrebu. Izvrsni DevOps inženjeri u međunarodnim delivery centrima mogu doseći 65.000 eura ili više. Međutim, postoji paralelno tržište: približno 18 do 22 posto iskusnih programera u Splitu radi na daljinu za njemačke, austrijske ili američke tvrtke i zarađuje 70.000 do 120.000 eura. Svaki benchmarking kompenzacija mora uzeti u obzir oba segmenta kako bi proizveo ponude koje dopiru do pasivnih kandidata.

Zašto je teško zaposliti DevOps inženjere u Splitu? Poteškoće proizlaze iz tri čimbenika: sveučilišni pipeline producira diplomirane stručnjake specijalizirane za ugrađene sustave i IoT umjesto za cloud infrastrukturu; 75 do 80 posto kvalificiranih DevOps stručnjaka pasivno je i ne odgovara na oglase za posao; a međunarodni poslodavci koji nude rad na daljinu plaćaju tarife koje lokalne tvrtke ne mogu dosegnuti. KiTalentova metodologija mapiranja talenata pomoću AI-ja identificira i izravno angažira te pasivne kandidate, smanjujući tipične vremenske okvire potrage s mjeseci na dane.

Je li Split dobra lokacija za nearshoring razvoja softvera? Split nudi istinske prednosti za nearshoring: članstvo u Eurozoni eliminira valutni rizik, Schengenski prostor pojednostavljuje putovanja, a vremenska zona usklađena je s radnim satima srednje Europe. STP Split radi s popunjenošću od 94 posto, a njemačke i austrijske tvrtke aktivno nabavljaju usluge održavanja aplikacija iz grada. Ograničenje nije potražnja, već dostupnost iskusnih inženjerskih talenata za isporuku ugovorenih radova.

Tvrtke koje osiguraju nearshoring ugovore bez strategije zapošljavanja za ovo specifično tržište riskiraju produljene zastoje u isporuci.** Također pruža bolju letoću povezanost, međunarodno školovanje i koncentraciju sjedišta korporacija koja omogućuje brži razvoj karijere. Prednosti Splita su niži troškovi stanovanja (približno 12 posto niži od Zagreba) i mediteranska kvaliteta života. Međutim, rastuće cijene nekretnina u Splitu, koje su 2024. porasle za 14 posto, erodiraju razliku u troškovima života. Za poslodavce, praktična razlika očituje se u trajanju potrage: iskusne pozicije popunjavaju se za 2,8 mjeseci u Zagrebu nasuprot 4,2 mjeseca u Splitu.

Koje je rukovodeće tehnološke pozicije najteže popuniti u Splitu? VP of Engineering, CTO i Delivery Director pozicije predstavljaju najograničeniji segment. Ove pozicije u potpunosti se oslanjaju na pasivno zapošljavanje.com/hr/article-interview-traps). Aktivni tražitelji posla na ovoj razini nisu uobičajeni u splitskoj maloj tehnološkoj zajednici, a oni koji su vidljivo u potrazi mogu izazvati [pitanja o učinkovitosti ili kulturalnoj uklopljivosti](https://kitalent. Izravno izvlačenje kadrova jedina je održiva metoda za ove potrage.

Kakav će utjecaj EU AI Act i NIS2 imati na tehnološko zapošljavanje u Splitu?

Obje direktive stvaraju neposredne zahtjeve za zapošljavanjem u području usklađenosti. Mala i srednja poduzeća izvješćuju o povećanju režijskih troškova od 15 do 20 posto za pravne pozicije i pozicije inženjeringa usklađenosti. Potražnja je specifično za sigurnosne arhitekte i specijaliste za